Sto godina od rođenja hadži Halil-ef. Tucovića: Sjećanje na život posvećen vjeri i narodu
Nakon džuma-namaza danas je u Nevesinju obilježena 100. godišnjica rođenja rahmetli hadži Halil-ef. Tucovića, dugogodišnjeg imama koji je više od pola stoljeća proveo u službi islama i naroda ovog kraja.
U prisustvu džematlija iz Nevesinja, studenata Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva, koji su u ovom gradu boravili na obaveznom studijskom putovanju, Jasini-šerif pred njegovu dušu proučili su glavni imam Medžlisa IZ-e Nevesinje Mehmed-ef. Čopelj, hafiz Emin-ef. Tucović, goraždanski muftija Remzija-ef. Pitić, brigadni imam Mustafa-ef. Čolakhodžić i trojica studenata FIN-a.
Govoreći o karakteru rahmetli Halil-ef., glavni imam MIZ Nevesinje Mehmed-ef. Čopelj usporedio je šire društvene kontekste na prostoru Nevesinja u kojima je radio i djelovao Halil-ef. s današnjim okolnostima.
– Dok se u doba komunizma vjera čuvala u tišini, iza zatvorenih vrata i spuštenih zavjesa, danas je, kako mnogi ističu, izazov zadržati vjeru usred slobode, buke i zaborava. U komunizmu su imami bili čuvari vjere od vanjskih pritisaka i zabrana. Vjernici su postili krišom, klanjali u svojim domovima i učili Kur’an skrivajući se, a danas, iako nema zabrana, izazovi su drukčiji – džamije nisu zaključane, ali su često prazne, a mnoge duše gladne duhovnosti. Ako je u komunizmu hodža morao imati hrabrosti da ne poklekne pred vlastima, danas mora imati snage da ne poklekne pred ravnodušnošću – istakao je ef. Čopelj.
U ličnim sjećanjima naglasio je kako mnogi Halil-ef. Tucovića pamte kao tihog, skromnog i pobožnog čovjeka, s posebnim smislom za humor.
Halilov sin, hafiz Emin-ef. Tucović, dirljivim govorom podsjetio je prisutne na lik i djelo svoga oca, ističući njegovu nepokolebljivu vjeru, skromnost i hrabrost u vremenima kada je biti imam značilo nositi težak teret odgovornosti.
– Babo rahmetli bio je strog, učen i hrabar, ali prije svega iskren vjernik. Nikada nije propustio nijedan namaz, ni farz ni sunet, a klanjao je i na njivi, za plugom, uzimajući tejemmum – istakao je hafiz Emin.
Primijetio je da je njegov otac bio „tipičan starinski imam“, potpuno posvećen džematu, vjeri i narodu.
– Babo rahmetli je jednostavno dijelio ljude, mada se ja tu s njim nisam uvijek slagao, na one koji idu u džamiju i one koji ne idu. Pa bih mu ja prigovorio: nisu svi ljudi koji idu u džamiju dobri, ima tu svega, ima i dobrih ljudi. Međutim, nije se tu on mogao pokolebati – bio je tipičan starinski imam, da tako kažem. Nije želio i nije volio različitosti, pogotovo različita tumačenja unutar islamske akide, našeg učenja tradicionalnog islama. Uvijek je govorio: nevolja je, ili nije dobro, ovo što nam drugačije tumače i što su se umiješali i što gledaju drugačije te na tespih – prisjetio se hafiz Emin.
Hadži Halil-efendija Tucović potiče iz ugledne i vjerski obrazovane porodice. Rođen je u selu Borovčići 1925. godine. U svojoj dvanaestoj godini upisuje medresu u Konjicu. Nakon tri godine medrese u Konjicu prelazi u medresu u Mostaru, gdje ostaje sve do 1941. godine, kada je spomenuta medresa prestala s radom. Na dužnost imama džemata Kruševljani postavljen je 1942. godine, a u džemat Kljuna prelazi 1967. godine, gdje je ostao sve do agresije na Bosnu i Hercegovinu, do 1992. godine i do progona Bošnjaka iz općine Nevesinje. Halil-ef. je obavio hadž dva puta, 1979. i 1991. godine.
Hadži Halil-ef. Tucović iza sebe je ostavio četvero djece – Ahmeta, Seida, hafiza Emina i kćerku Zlatku – koji su nastavili njegovu tradiciju znanja, vjere i služenja zajednici.
Na obilježavanju je istaknuto da je Halil-ef. Tucović bio jedan od priznatijih imama nevesinjskog kraja, koji je, uz svoje kolege Jusuf-ef. Handžu, Aziz-ef. Pajevića, Duran-ef. Maslu i Halila-ef. Čolakhodžića, dao nemjerljiv doprinos afirmaciji vjere islama i očuvanju njegovih vrijednosti.
(Preporod.info)
