Zlatko Hadžiomerović najavio niz promocija knjige o hercegovačkim Bošnjacima u Karamurselu i Halilbejliu

Zlatko Hadžiomerović najavio niz promocija knjige o hercegovačkim Bošnjacima u Karamurselu i Halilbejliu

Pred predstojeći niz promocija knjige "Bošnjaci u Republici Turskoj – Karamursel i Halilbejli", njen autor Zlatko Hadžiomerović najavio je bogat program predstavljanja ovog značajnog djela koje povezuje Bošnjake iz Bosne i Hercegovine i njihove potomke u Republici Turskoj.

Prvo predstavljanje bit će održano 28. oktobra u Mostaru, potom 30. oktobra u sarajevskoj Općini Novi Grad, 6. novembra u Narodnoj biblioteci Zenica te, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", 7. novembra u Goraždu.

Knjiga, objavljena u izdanju Narodne biblioteke Mostar, donosi višegodišnje genealoško istraživanje hercegovačkih porodica koje su se tokom osmanskog perioda iselile u Tursku. Recenzenti knjige su prof. dr. Adnan Velagić i prof. dr. Semir Šarić. O knjizi će na promocijama, pored ostalih, govoriti i prof. dr. Alija Pirić te Mustafa Čičekfidan - Festić, historičar iz Turske.

– Gospodin Mustafa je porijeklom iz Stoca, prezivali su se Festić. On nikad nije bio u Bosni, a sve zna o Bosni i tamošnjim Bošnjacima u Karamurselu i okolini. Bavi se historijom i vjerujte, da njega nije bilo, ni ove knjige ne bi bilo, toliko mi je bio na usluzi – napominje Hadžiomerović.

S njim će, naglašava, doći i veća grupa Bošnjaka iz Karamursela.

Hadžiomerović ističe da je ideja za knjigu nastala iz lične potrebe da pronađe izgubljene veze između članova svoje porodice.

– Sve je počelo tragom nekoliko pisama iz 1977. godine mome babi da posjeti svoju rodbinu, koja su me odvela do Turske, a kasnije i Albanije. Tokom istraživanja pronašao sam potomke svoje porodice, ali i brojne druge hercegovačke porodice koje vuku porijeklo iz Konjica, Gacka, Nevesinja, iz zaleđa Neuma, Stoca, Ljubinja, Korjenića, Lastve, Trebinja i Nikšića, koje su kroz historiju naselile Karamursel i okolinu – kaže autor.

Knjiga obuhvata iscrpno istraživanje matičnih knjiga, porodičnih stabala i historijskih dokumenata. U nju su uvršteni i popisi gotovo svih bošnjačkih porodica u deset sela oko Karamursela. Prema procjenama, danas u toj regiji živi oko 40.000 potomaka Bošnjaka, što Karamursel čini jednom od najvećih bošnjačkih zajednica u Turskoj.

– Iako sam uspio istražiti otprilike polovinu porodičnih veza, još mnogo toga ostaje nepoznato. Neke porodice su potpuno nestale, ali uspjeli smo sačuvati njihova imena, porijeklo i uspomene – kaže Hadžiomerović, naglašavajući da planira nastaviti istraživanje.

Knjiga se ne zadržava samo na genealogiji – ona u sebi spaja i elemente historije, etnografije, usmene tradicije i narodnog stvaralaštva. Sama odluka da se upusti u ovu vrstu istraživanja istodobno je podrazumijevala multidisciplinarni pristup, s obzirom da se nemoguće bilo zadržati samo na jednom segmentu vrlo kompleksnih historijskih slojeva.

IMG_2069_1600x1067.JPG - Zlatko Hadžiomerović najavio niz promocija knjige o hercegovačkim Bošnjacima u Karamurselu i Halilbejliu
Hadžiomerović: Evidentirani i slučajevi gdje četiri brata nose različita prezimena

Posebno zanimljiv dio knjige odnosi se na historijske činjenice o doprinosu Bošnjaka razvoju turske industrije. Bošnjaci su, kako navodi, sagradili prvu tekstilnu fabriku u Turskoj uz podršku sultana Abdulhamida.

– Bošnjaci, uglavnom iz begovskih porodica i bogatijih krugova, skupili su novac i napravili fabriku s ciljem da u njoj zapošljavaju svoje Bošnjake. Šili su odjeću za vojsku, od čarapa do kapa. Kad su Britanci odlučili da je bombardiraju, Bošnjaci su se dosjetili i iz fabrike izvukli sve mašine, a zgradu porušili. Do danas je ostao samo dimnjak kao spomenik kulture – priča Hadžiomerović.

Kao posebno važan podatak navodi i činjenicu da se nedaleko od Karamursela nalazi i mezar Ahmet-paše Hercegovića, što u većini Bošnjaka budi emocije ponosa i dostojanstva. Njegova istraživanja trajala su skoro sedam godina, a pored neophodnih finansijskih sredstava, trebalo je uložiti mnogo truda i posvećenosti u detektiranju osoba iz iste porodice koje danas nose po pet-šest prezimena.

– Imamo i slučajeve gdje četiri brata nose četiri različita prezimena – zaista zanimljive pojave. Danas svako ko ima ovu knjigu može potražiti svoju porodicu i pregledati spisak da vidi odakle su i gdje su se naselili – naglašava Hadžiomerović.

Iznio je i ilustrativan primjer o porodici Hajdarević koja se odselila iz sela Žaba u zaleđu Neuma, gdje danas ne živi niko od Bošnjaka, a upravo ta porodica je u Turskoj najbrojnija. Danas ti ljudi, dodao je, žive solidno, vole Bosnu i Bošnjake i u svakom svom običaju nastoje nositi simbole sadašnje Bosne i Hercegovine, najčešće zastavu s bosanskim ljiljanima.

Autor navodi kako su Bošnjaci u Karamurselu uspjeli očuvati stare bosanske običaje, pjesme, igre i moralne vrijednosti.

– Oni i danas pjevaju pjesme koje su nekada pjevane u Hercegovini, igraju kola na način koji vidimo na stećcima. Bavio sam se i bilješkama starih predanja, priča, legendi, kao i opažanjima kulture življenja, ophođenja i općenito moralno-etničkih kriterija. U velikoj mjeri su sačuvali onaj naš stari merhamet i dobrotu. To su najbolji Bošnjaci koje sam upoznao – kaže Hadžiomerović.

Hadžiomerović je primijetio da su Bošnjaci u Turskoj sačuvali bosanskohercegovačke moralno-civilizacijske vrijednosti koje su sa sobom ponijeli, gotovo hermetizirano.

– Uspjeli su sačuvati merhamet, dobrotu i sve ono što čini srž naših običaja. Ja imam običaj reći da tamo žive najbolji Bošnjaci koje sam ikada upoznao, bilo gdje i bilo kada. Ljudi se jednostavno paze, traže, dogovaraju, osnivaju zajedničke firme. Vrlo su humani. Pomažu jedni drugima – ova ekipa koja će doći na promociju uskoro ima jedan prećutni dogovor: skupljaju novac za one kojima je potreban. Ta pomoć je posebno intenzivna tokom zime, kada treba osigurati ogrjev. Muhtari u selu dobiju novac kao državni službenici kako bi kupili ogrjev za one koji nemaju muške glave, koji ne rade ili su siromašni – navodi Hadžiomerović.

Najavljenim promocijama knjige, dodao je, prisustvovat će i predstavnici diplomatskog kora u BiH, uključujući ambasadore, konzule i predstavnike turskih kulturnih i finansijskih institucija poput Yunus Emre, Tike i Ziraat banke.

Na kraju je izrazio nadu da će ove promocije dodatno učvrstiti veze između Bosne i Hercegovine i njenih iseljenika u Turskoj te podsjetiti na bogatu zajedničku historiju i kulturu.

(Hasan Eminović/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti