Primirje u Gazi: Bez odgovora na mnoga pitanja uoči provedbe druge faze sporazuma
Nakon oslobađanja izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika, prva faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi se približava kraju.
U utorak je američki predsjednik Donald Trump najavio početak druge faze sporazuma koja predviđa uspostavljanje novog mehanizma upravljanja Gazom, formiranje multinacionalnih snaga i razoružanje Hamasa.
Međutim, sve su češća pitanja o tome šta će ova naredna faza zapravo donijeti, jer analitičari tvrde da ključna pitanja o upravljanju i sigurnosti u Gazi nakon rata ostaju neriješena.
Trumpov plan od 20 tačaka navodi da će Gazom upravljati privremena tranzicijska uprava tehničke, apolitične palestinske komisije, zadužene za upravljanje javnim službama i općinama.
Navodi se da će komisiju sačinjavati kvalifikovani Palestinci i međunarodni stručnjaci, koji će djelovati pod nadzorom novog tranzicijskog tijela Odbora za mir, kojim će predsjedavati i rukovoditi Trump, a ostali članovi će biti naknadno objavljeni, uključujući bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.
To tijelo će postaviti okvir i upravljati finansiranjem za obnovu Gaze sve dok Palestinska uprava ne bude mogla sigurno i efikasno preuzeti kontrolu nad Gazom.
Međutim, postavljaju se pitanja u vezi s administracijom i upravljanjem nove Gaze.
– Da li je cilj pripremiti Gazu da bude dio palestinske države, kao prema sporazumima iz Osla, ili je cilj uspostaviti novi entitet koji jednostavno neće biti pod upravom Hamasa, ili je cilj pripremiti teren za eventualnu trajnu izraelsku kontrolu Gaze – pitao je Ryan Bohl, analitičar za Bliski istok, u intervjuu za Anadoliju.
Prema njegovim riječima, postoji mnogo različitih pogleda na budućnost Gaze, uključujući Hamasovu želju za palestinskom državom i odbacivanje strane uprave nad Gazom.
– Dok Izraelci pod Netanyahuom žele da Gaza dugoročno bude pod trajnom izraelskom kontrolom, potencijalno čak i ponovo naseljena uz protjerivanje Palestinaca iz Pojasa Gaze, međunarodna zajednica bi željela ponovo pokrenuti rješenje o dvije države – dodao je.
Za Orija Goldberga, izraelskog profesora i analitičara, i dalje ostaje nejasno ko će na kraju upravljati Gazom.
– Čuli smo da je 15 imena izabrano za ovaj odbor i da su proslijeđena Izraelu i potpisnicima sporazuma radi provjere, ne znamo koja će biti uloga Palestinske uprave – rekao je Goldberg.
Trumpov plan izričito navodi da Hamas i druge frakcije neće imati nikakvu ulogu u upravljanju Gazom.
– Sva vojna, teroristička i ofanzivna infrastruktura, uključujući tunele i pogone za proizvodnju oružja, bit će uništeni i neće biti obnovljeni – stoji u planu.
Plan insistira na procesu demilitarizacije, uključujući predaju oružja kroz dogovoreni proces deaktivacije.
Ipak, postavlja se pitanje spremnosti Hamasa da se povinuje, s obzirom na njihovo dugogodišnje odbijanje razoružanja i insistiranje na palestinskom nacionalnom dijalogu o budućnosti Gaze.
Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je za "New York Times" da se mora riješiti pitanje kome bi Hamas predao oružje, dodajući da postoje ozbiljna neslaganja unutar grupe u vezi s razoružanjem.
Bohl kaže da neki izvještaji sugeriraju spremnost Hamasa da oružje preda palestinskoj tehničkoj vladi.
– Navodi se da je Hamas spreman simbolično odložiti oružje ako to doprinosi cilju nezavisne Gaze, nezavisne palestinske države, ali izgleda da žele zadržati pravo da se ponovo naoružaju ili da određeno oružje zadrže za sebe – dodao je.
Prema Bohlovim riječima, proces razoružanja bi mogao potrajati, naročito ako Izrael bude insistirao na predaji cjelokupnog oružja, uključujući i lično naoružanje.
Sporazum o prekidu vatre također predviđa privremene Međunarodne stabilizacione snage (ISF), koje bi činile SAD, arapski i međunarodni partneri, a koje bi bile raspoređene u Gazi kao rješenje za unutrašnju sigurnost. Izraelska vojska bi postepeno predavala okupirane teritorije Gaze ISF-u.
U ponedjeljak je Trump rekao da je SAD ovlastio Hamas da privremeno obavlja policijske funkcije u Gazi tokom tranzicijskog perioda.
Međutim, detalji o ISF-u, uključujući koje će zemlje učestvovati i koji će biti njen mandat, ostaju nejasni.
Bohl isključuje vjerovatnoću uključivanja UN-a, navodeći da bi se i Izrael i SAD tome protivili. Također dovodi u pitanje ciljeve ISF-a, pitajući se da li će zamijeniti izraelske trupe ili imati sigurnosni mandat.
Trenutno izgleda da bi to mogle biti multinacionalne snage poput onih koje su ranije pokušane, poput one u Libanu 1970-ih, kada su panarapske snage poslane u zemlju da stabilizuju situaciju.
Plan prekida vatre također navodi da Izrael neće okupirati niti anektirati Gazu.
Bohl kaže da je, zbog prekida vatre i međunarodnog pritiska, malo vjerovatno da će Izrael obnoviti genocidni rat punog obima i masovnu kopnenu ofanzivu.
Vjerovatnije je da će Izrael nastaviti s ciljanih zračnim udarima protiv Hamasa, rekao je, dodajući da se očekuje da naredna godina bude manje intenzivna i manje nasilna.
– Ako Izrael planira da vodi manje intenzivnu vojnu kampanju u Gazi, to bi ih moglo lako dovesti do izbora sljedeće godine, kada bi nova vlada mogla biti izabrana na obećanju da će sve okončati u Gazi i povući izraelske trupe – dodao je.
Goldberg je rekao da je Izrael dobio ozbiljnu opomenu te da Trumpov govor u Knessetu i cjelokupna atmosfera vrše pritisak na Izrael da osigura da prekid vatre ostane na snazi.
Plan prekida vatre također uključuje odredbe o ulasku humanitarne pomoći i ponovnom otvaranju prelaza Rafah za putnike.
U utorak su kamioni s humanitarnim zalihama iz Egipta prešli u tampon-zonu, a ograničena isporuka je nastavljena.
Analitičari smatraju da je Izrael i dalje obavezan omogućiti ulazak pomoći zbog međunarodnog pritiska.
Goldberg je rekao da je značajan Trumpov uspjeh u okupljanju regionalne podrške, iako plan nema detaljne mehanizme implementacije.
– Trump ima saradnju veoma moćnih regionalnih aktera, od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana do Zaljeva, Egipta, Iraka i svih ostalih zemalja koje su uključene – zaključio je.
(Preporod.info)
