Klanjan dženaza-namaz i obavljen ukop rahmetli profesora Jusufa Ramića: Njegove riječi i djela ostaju kao putokaz generacijama koje dolaze

Klanjan dženaza-namaz i obavljen ukop rahmetli profesora Jusufa Ramića: Njegove riječi i djela ostaju kao putokaz generacijama koje dolaze

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović predvodio je danas u haremu Gazi Husrev-begove džamije dženaza-namaz prof. dr. Jusufu Ramiću, koji je jučer preselio na ahiret.

Prema riječima reisul-uleme, profesor Ramić je iza sebe ostavio veliko naslijeđe generacijama koje iza njega dolaze.

– Veliko nasljeđe su djela koja je pisao, riječi koje je govorio. Sve to ostaje kao putokaz nama i onima koji iza nas dolaze – poručo je reisul-ulema Kavazović.

Ukop rahmetli profesora Ramića obavljen je u haremu Ferhadija džamije u Sarajevu.

Prof. dr. Almir Fatić kazao je za Preporod.info kako je posljednjih 20 godina dijelio kabinet s rahmetli profesorom Ramićem.

ftic.jpg - Klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop rahmetli profesora Jusufa Ramića: Njegove riječi i djela ostaju kao putokaz generacijama koje dolaze
Prof. dr. Almir Fatić (Foto: Omer Kavazović/Preporod.info)

– Profesor Ramić bio je dva puta dekan Fakulteta islamskih nauka i jedan od osnivača. Po svom držanju, dostojanstvu, govoru i ophođenju prema studentima, zaista se radi o profesoru u pravom smilu te riječu. Svojim radom zadužio je ovaj narod i drago mi je da je Islamska zajednica prepoznala njegov značaj i da će biti ukopan u haremu Ferhadija džamije – istakao je Fatić.

Akademik prof. dr. Enes Karić dodao je da je akademska zajednica mnogo izgubila odlaskom profesora Ramić, naglasivši da je on jedan od pet ljudi koji su obilježili Fakultet islamskih nauka.

karic.jpg - Klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop rahmetli profesora Jusufa Ramića: Njegove riječi i djela ostaju kao putokaz generacijama koje dolaze
Akademik prof. dr. Enes Karić (Foto: Omer Kavazović/Preporod.info)

– Doživio je 87 godina, ostavio mnoga djela iza sebe. Sigurno će on biti, i sigurno već jeste, naš alim koji je dao veliki doprinos razvoju islamskih nauka u BiH i na Balkanu – kazao je za Preporod.info Karić.

Dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Mustafa Hasani poručo je da iza profesora Ramića ostaju njegovi studenti kojima je otvarao puteve znanja, nove horizonte.

– Profesor Ramić je znao i shvatio koliko je važno institucionalno djelovanje, koliko je za naš narod i državu važna Islamska zajednica – bio je i kandidat za reisul-ulemu i svojim članstvom i učešćem dao doprinos u radu najvećih organa i tijela Islamske zajednice. Radom na Fakultetu pokazivao je koliko je važno obrazovanje za jedan narod i koliko je važan Fakultet islamskih nauka za naš duhovni ali i svaki drugi razvoj i opstanak – kazao je Hasani.

Jusuf Ramić rođen je 1938. godine u Šeheru kod Kalesije.

Osnovno obrazovanje završio je u rodnom mjestu, potom Gazi Husrev-begovu medresu 1958. godine.

Po završetku medrese studirao je pravo u Ljubljani i Beogradu. U Kairu je 1962. godine upisao Fakultet arapskog jezika na prestižnom univerzitetu Al-Azhar.

Prije odlaska na studij u Kairo, bio je imam glavne džamije u Čajniču. Po povratku u domovinu, 1974. godine, počeo je raditi u Islamskoj zajednici, prvo kao šef Kabineta reisul-uleme, a onda je 1977. godine postavljen za docenta na predmetu arapski jezik i arapska književnost na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu.

Od Gazi Husrev-begovih institucija koje danas postoje, vakuf, medresa i biblioteka, radio je u dvije posljednje. U Biblioteci kao direktor (1982-1986) i Medresi kao profesor arapskog jezika.

Godine 1983. biran je u vanrednog, a 1989. u redovnog profesora. U ovom periodu biran je za prodekana, a 1990. godine i za dekana ovog fakulteta.

Prof. dr. Jusuf Ramić bio je angažiran na postdiplomskom studiju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu kao voditelj Katedre za Kur’an i kur’anske znanosti. Bio je član i urednik više časopisa, glavni i odgovorni urednik Preporoda (1975-1977), Zbornika radova Islamskog teološkog fakulteta (1990) i član redakcije Islamske misli od njenog osnivanja, 1978. godine, pa do gašenja, 1992. godine.

(O.K/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti