O’Brien: Budućnost BiH u evropskim i transatlantskim institucijama, obećanje Dejtona nije ispunjeno

Budućnost Bosne i Hercegovine leži u njenom uključivanju u evropske i transatlantske institucije, poručio je bivši savjetnik Madeleine Albright i jedan od učesnika u izradi Dejtonskog mirovnog sporazuma James O’Brien, podsjećajući da je „obećanje Dejtona“ ostalo nedovršeno, ali da bi pokušaji njegovog ponovnog pregovaranja u sadašnjim okolnostima bili rizični.

Kazao je to na međunarodnoj akademskoj konferenciji “Mir, dijeljenje vlasti i uključenost građana: Lekcije za i iz Bosne i Hercegovine”, koju je u povodu 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma organizirao Fakultet političkih nauka, u saradnji s Brandon Univerzitetom iz Kanade.

O’Brien je istakao da Dejtonski mirovni sporazum nije ispunio svoja obećanja, ali da postoje rizici pokušaja njegovog ponovnog pregovaranja, s obzirom na trenutnu političku situaciju unutar Bosne i Hercegovine i šire u Evropi. Naglasio je da je sporazum nastao u vremenu kada se Evropa redefinisala, a Sjedinjene Američke Države još nisu bile sigurne koliko snažnu ulogu žele imati u evropskoj bezbjednosti. Sporazum je, dodao je, bio ključan jer je ratnu moć tri naroda pretvorio u političku strukturu, čime je trajno spriječio povratak nasilja.

– Dejton je uspostavio mir, ali je stvorio sistem u kojem su svi politički poticaji usmjereni ka kontroli nad vlastitim dijelom moći, što je dovelo do klijentelizma i koncentracije ekonomske kontrole, posebno u Republici Srpskoj – rekao je O’Brien.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica i danas raspolaže alatima za promjene, posebno kroz evropske reforme, ali ih ne koristi dovoljno učinkovito. Kao ključni zadatak za budućnost naveo je usklađivanje političkog i pravnog sistema Bosne i Hercegovine s evropskim standardima, što je, kako je podsjetio, bilo i dio izvornog duha Dejtona.

– Evropsko pravo trebalo je imati direktnu primjenu, a Bosna i Hercegovina se postepeno usklađivati s razvojem evropskog prava. To obećanje još nije ispunjeno – naglasio je O’Brien.

Govoreći o vlastitoj ulozi u Dejtonu, O’Brien je kazao da je bio jedan od glavnih pravnika koji su sastavili tekst sporazuma, te da je mnogo rješenja poteklo upravo iz njegovog pera, uz političke odluke američkih zvaničnika, među kojima su bili Richard Holbrooke i Madeleine Albright. Istakao je da Dejton, iako složen i nesavršen, ostaje jedan od rijetkih mirovnih sporazuma koji su trajno spriječili povratak sukoba, te da sadašnji zadatak međunarodne zajednice nije da ga ruši, već da pomogne Bosni i Hercegovini da ispuni njegovu evropsku dimenziju.

– Bosanci i Hercegovci redovno izlaze na izbore, što pokazuje da je demokratija živa. Ali potrebno je stvoriti prostor u kojem će političko takmičenje biti zajedničko, a ne etnički podijeljeno – zaključio je O’Brien.

Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine (1992–1996) Miro Lazović izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine zaustavio rat, što predstavlja njegovu najveću vrijednost, ali da Bosna i Hercegovina tri decenije kasnije nije iskoristila njegov integrativni potencijal zbog nedostatka političke volje.

„Bosna i Hercegovina danas živi razapeta između Brisela i Dejtona.“
Miro Lazović

– Kao učesnik te konferencije vjerovao sam da ćemo političkim sredstvima nakon 1995. godine uspjeti reintegrirati i bh. društvo i državu. Dejtonski mirovni sporazum u svojim aneksima sadrži elemente koji to omogućavaju, ali nije bilo političke volje da se radi na integraciji i zatvaranju rovova iskopanih tokom rata – kazao je Lazović.

Naglasio je da je posebno Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, koji predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine, dokument koji se mora mijenjati jer sadrži „mnoge elemente diskriminacije i etničkih podjela koji i danas drže BiH i njeno društvo kao taoce“.

– To je jedan od osnovnih razloga zbog kojih Bosna i Hercegovina nije u proteklih 30 godina brže napredovala ka NATO-u i Evropskoj uniji – poručio je Lazović, dodajući da BiH danas „živi razapeta između Brisela i Dejtona“.

Prema njegovim riječima, potrebno je napraviti scenarij za novi ustav Bosne i Hercegovine okrenut evropskim integracijama, uz aktivnu ulogu međunarodne zajednice, ali i jedinstven nastup domaćih političkih snaga – i vlasti i opozicije.

– Očekujem da domaće političke snage zajedničkim stavovima i jednim glasom pošalju poruku Briselu i američkoj administraciji, bez čije podrške neće biti moguće napraviti velike iskorake. James O’Brien je prošle godine ovdje poručio studentima da je vrijeme da se Ustav BiH promijeni i da era etničkih politika ističe – podsjetio je Lazović.

Dodao je da Sjedinjene Američke Države doživljava kao ozbiljnu državu koja ne mijenja osnovne principe svoje vanjske politike, te da su SAD od Dejtona zadržale isti koncept – „najveći diplomatski uspjeh američke diplomatije u proteklih 30 godina“.

– Oni ne mogu odustati od osnovnih parametara Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali moraju biti svjesni da je došlo vrijeme da se promijene određeni elementi Ustava BiH – rekao je Lazović, izražavajući očekivanje da će američka administracija, u skladu sa svojim interesima u regionu, podržati reforme koje vode članstvu Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i NATO savezu.

– Od 1992. godine do danas, Vučićeva politika kao nastavak Miloševićeve još uvijek održava iluziju da se Jugoslavija nije raspala. Ključ promjena leži u promjeni politike unutar Srbije – zaključio je Lazović.

Konferencija “Mir, dijeljenje vlasti i uključenost građana: Lekcije za i iz Bosne i Hercegovine” okupila je vodeće domaće i međunarodne stručnjake i akademike iz oblasti političkih nauka, komparativne politike i federalizma, kao i bivše diplomate i učesnike mirovnog procesa, s ciljem da razmotre naslijeđe Daytonskog sporazuma, njegove rezultate i perspektive budućih reformi u Bosni i Hercegovini.

(Preporod.info)