Završen dvodnevni simpozij "Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi": Imam uživa veliki autoritet u bošnjačkom narodu

Dvodnevni simpozij „Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi“, u organizaciji Muftijstva sarajevskog, Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, završio je danas u Sarajevu.

Tokom simpozija, koji je trajao dva dana, više od 20 panelista govorilo je o imamskom pozivu, njegovoj poziciji u Islamskoj zajednici i dijaspori ali i izazovima s kojim se imami susreću u svom radu.

Referati, istraživanja i diskusije bit će velika pomoć u kreiranju strategije prema imamskom pozivu, kako u bližoj tako i u daljoj budućnosti, istakli su organizatori.

Drugog dana simpozija, panelisti su govorili o obrazovnoj reformi u medresama, kao i radnom vremenu imama te novim ekonomskim mogućnostima.

Predsjednik Organizacionog odbora simpozija, muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, kazao je kako je zadovoljan što Islamska zajednica može organizirati ovakve skupove i da je bilo važno čuti različita iskustva imama.

– Bez imama i džemata nema ni Islamske zajednice. Otvorili smo razne teme iz raznih aspekata imamskog poziva i ponudili neke odgovore na aktuelna pitanja – istakao je muftija Grabus.

Muftija Grabus dodao je kako imam ima više poslova, odnosno obaveza koje izvršava u okviru svoga poziva, od vođenja vakufskih projekata, preko mektepske pouke, do rukovođenja procesima u svom džematu.

– Naš narod ima veliko povjerenje prema autoritetu imama i niko ne ulazi u muslimanske kuće tako slobodno kao imam. To je povjerenje koje je građeno kroz generacije i koje smo naslijedili od naših prethodnika. Naša je obaveza da ga zadržimo i unaprijedimo – dodao je muftija Grabus.

Poručio je da je važno izgraditi institucije sistema, podržati ih i biti u službi zajednice i države.

Svoje je iskustvo u ekonomskom osnaživanju Medžlisa s prisutnima podijelio Kenan-ef. Bajrić, glavni imam Medžlisa Kiseljak, koji je istakao kako prije 10 godina ovaj medžlis nije imao nijedan vakufski prostor i konvertibilnu marku u svom budžetu.

– Prije 10 godina napravili smo plan i viziju razvoja Medžlisa i sada s ponosom možemo reći da imamo vakufski centar, poslovne prostore, vrtić koji prima 126 djece i ima 14 uposlenih. Također, imamo i divanhanu, restoran i prenoćište – kazao je u izjavi za Preporod.info Kenan-ef. Bajrić.

Kazao je i kako je na ovom simpoziju istaknuto da postoji određena kriza u imamskom pozivu.

– Mladi ljudi koji završavaju medrese, Fakultet islamskih nauka, odlučuju se da rade neke druge poslove. Upravo je ovakav simpozij prilika da se ponudi odgovor na pitanje zašto je to tako, kako bismo unaprijedili određene segmente – dodao je Bajrić.

Jedna od tema koja se danas i jučer našla na simpoziju jeste organizacija radnog vremena imama.

Glavni imam Medžlisa Tešanj mr. Fuad-ef. Omerbašić naglasio je kako je ovo pitanje jedno od važnijih unutar organizacija Islamske zajednice.

Ipak, ističe Omerbašić, radno vrijeme imama se ne može ograničiti u 40-satnu radnu sedmicu.

^{Fuad-ef. Omerbašić (Foto: Omer Kavazović/Preporod.info)}

– Samo imamski, hatipski i muallimski dio posla imama dovoljan je da popuni tih 40 sati u jednoj sedmici. Također, moramo brinuti i o razuđenosti imama i njegovog radnog vremena – i to je izazov ovog poziva – dodaje Omerbašić.

Kazao je da se, uz dobru organizaciju i stabilan izvor finansiranja – kroz centralizaciju i jedinstvenu članarinu, ovo pitanje može riješiti.

– Mislim da je čak moguće organizovati da radno vrijeme imama, recimo, bude takvo da on od petka, poslije  džuma-namaza, do nedjelje bude slobodan u smislu kako je definisano, jer je zakonom o radu predviđeno da službenik ili radnik ima pravo na određeni odmor u toku jedne sedmice – kazao je Omerbašić.

Medrese su osnov za imamski poziv, iako su u posljednjih 30 godina prošle kroz nekoliko reformi, od kojih je najvažnija bila ona 2004. godine, kada su one postale javne ustanove.

– Islamska zajednica je toj reformi pristupila svjesno, imajući u vidu da ima osam medresa, da rastereti kadrovsku politiku u Islamskoj zajednici, jer teško bi bilo moguće zamisliti da svi svršenici medresa završavaju islamske fakultete i da svi traže posao u imamskoj službi – kazao je direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. Dževad Pleh.

Dodao je da se izlaz našao u tome da se medrese otvore prema drugim naukama. Time je, pojašnjava Pleh, medresa postala prekretnica, ne samo za Fakultete islamskih nauka nego i za druge nauke.

Zainteresiranost učenika za imamski poziv varira iz godine u godinu, napominje direktor Gazi Husrev-begove medrese, i zavisi od puno faktora.

– Mora se raditi na tome da se više afirmira imamski poziv, poboljša status imama, njihova plata i penziono osiguranje, njegov status u zajednici i društvu. Naravno, i fakultet koji je dobio obavezu da proizvodi kadrove za imamski poziv treba više raditi na povezivanju s medresama, jer su one rasadnik za njihove studente i oni trebaju da prepoznaju i ciljano idu prema onim učenicima koji bi mogli biti kandidati za imamski poziv – kazao je Pleh.

Simpozij je ponudio širok spektar pogleda na imamski poziv danas, na izazove s kojim se imam susreće u svom svakodnevnom radu ali i na ono šta treba raditi u budućnosti.

Na taj način, poručili su panelisti, poboljšat će se status imama, kako finansijski tako i društveni.

(Preporod.info)