Neizvjestan početak suđenja optuženima za zločine u Prijedoru i Foči

Neizvjestan početak suđenja optuženima za zločine u Prijedoru i Foči

Sud Bosne i Hercegovine još uvijek nema informaciju da li je Dragoljub Gligić, optužen za zločine na području Prijedora, zaprimio listu iz koje može odabrati advokata ovlaštenog za postupanje pred ovim sudom, što je preduslov za dostavljanje optužnice po kojoj bi mu se sudilo.

Optužnica protiv Gligića potvrđena je još u januaru ove godine, ali do ovog trenutka njemu suđenje nije počelo. Iz Državnog suda za Detektor kažu da iz stanja spisa proizlazi da je optuženi nastanjen u Italiji, čije državljanstvo isključivo posjeduje.

Sud je naveo kako je, istog dana kada je potvrđena optužnica, putem međunarodne pravne pomoći optuženom uputio dopis, u prilogu kojeg se nalazi lista advokata ovlaštenih za postupanje pred ovim sudom, kako bi on izabrao branioca koji će ga zastupati u krivičnom postupku.

Također su pojasnili da je preduslov za dostavljanje optužnice optuženom da mu je prethodno omogućena odbrana.

– Da je nužno da optuženi, s obzirom na visinu zaprijećene kazne, ima branioca u ovoj fazi postupka upravo nalažu odredbe procesnog zakona, kojim je izričito propisano da u ovakvoj situaciji optuženi mora imati branioca u trenutku dostavljanja optužnice – navode iz Suda.

Uprkos brojnim urgencijama, koje se Ministarstvu pravde BiH upućuju na svakih 15 dana, Sud do danas nije zaprimio dokaz o izvršenoj dostavi.

Iz Državnog ministarstva pravde Detektoru su odgovorili kako pored više upućenih požurnica nisu zaprimili odgovor od Ministarstva pravde Republike Italije.

Gligić je optužen u svojstvu komandira voda pri Stanici javne bezbjednosti Prijedor.

On se tereti da je u periodu od 27. do 30. jula 1992. s drugim pripadnicima vojske, policije i članovima Kriznog štaba Ljubije – u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva koje je bježalo od progona koji se odvijao na području Prijedora – svjesno i voljno sudjelovao te značajno doprinosio provođenju udruženog zločinačkog poduhvata prijedorskih civilnih i vojnih vlasti.

– Dalje se navodi da je optuženi poticao, pomagao, učestvovao te izvršavao progon bošnjačkih civila koji su zarobljeni u selu Miska Glava, Ljubija, općina Prijedor, sve na diskriminatornoj osnovi, po nacionalnoj, političkoj i vjerskoj pripadnosti, u okviru kojeg progona su počinjena ubistva, mučenja, nezakonita zatvaranja i lišenja slobode, a što je u konačnici imalo za posljedicu stradanje najmanje 100 civila bošnjačke nacionalnosti – navedeno je ranije u saopćenju Suda BiH.

Iz Tužilaštva su ranije naveli da se Gligić tereti za pojedinačna mučenja i ubistva na području sela Brda i grada Prijedora 1992. godine.

Pred ovim sudom nije počeo ni predmet Amela Isića, optuženog za zločine u selu Jošanica kod Foče. Prema informacijama Tužilaštva, on je državljanin BiH i Švedske.

Detektor je još u maju pisao da mu optužnica nije dostavljena ni pet mjeseci od potvrđivanja.

Sredinom augusta iz Ministarstva pravde BiH su Detektoru kazali da je predmetna zamolnica proslijeđena nadležnim organima Švedske, ali i pored više upućenih urgencija oni nisu dobili nikakav odgovor.

Sud BiH je krajem prošle godine potvrdio optužnicu protiv Isića za zločin protiv civilnog stanovništva, organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na učinjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, i povrede zakona ili običaja rata na području Foče.

Iz Tužilaštva je ranije saopćeno da se Isić tereti da je krajem 1992. godine, u svojstvu pripadnika bataljona “Vatra” Višegradske brigade Armije BiH, učestvovao u napadu na selo Jošanica i okolne zaseoke, nastanjene uglavnom civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti, pri čemu je ubijeno 56 lica srpske nacionalnosti, deset lica ranjeno, a kuće i pomoćni objekti uništeni i zapaljeni.

Navodi se u saopćenju, da se Isić tereti da je, s drugim pripadnicima Armije BiH, lično i direktno učestvovao u ubistvima više žrtava u napadnutim selima.

Za zločine u Jošanici se trenutno u Sudu BiH vodi postupak protiv 13 bivših komandanata i pripadnika Armije BiH, javlja BIRN BiH.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti