Imami u povratničkim džematima su svjetlo u tami muslimanima i njihova stalna podrška

– Imami u povratničkim džematima su svjetlo u tami muslimanima i njihova stalna podrška – poručeno je sa današnjeg razgovora na temu "Izazovi i perspektive imamskog života i organizacija vjerskog života u povratničkim sredinama" koji je organiziralo Udruženje Ilmijje u okviru obilježavanja svojih 113 godina postojanja.

Namaz, svaki ezan i džamija u povratničkim sredinama su svjedočanstvo opstanka i ustrajnosti našeg naroda na tom području, poručio je predsjednik Udruženja Ilmijje Nijaz-ef. Duzan, dodavši da imam u tim okolnostima nije samo vjerski službenik.

– On je svjetionik u tami, glas nade u tišini, ruka koja podupire klonule i čuva uspomene od zaborava. On je onaj koji stoji između prošlosti i budućnosti, između rana koje nisu zacijelile i snova koji još traju. Zato ovaj naš današnji razgovor ima posebno značenje. Danas ćemo slušati one koji su kroz vlastito iskustvo ponijeli teret odgovornosti i iskušenja – kazao je Duzan.

Među govornicima na današnjem događaju bio je i reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, koji je govorio o značaju obnove vjerskog života u manjem bh. entitetu u godinama nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Mi ništa ne možemo promijeniti od onoga što se dogodilo. Trebamo se sjećati. Ali isto tako trebamo imati na umu da nam se može ponoviti sve što je bilo iznova. Jer Banja Luka nije ništa drugo nego Užice iz kojeg su muslimani protjerani. Mi smo ovoga puta to spriječili. Ali oni koji su počinili genocid, od svog plana nisu odustali – naglasio je Cerić.

Reisul-ulema Cerić istakao je potrebu prevencije genocida, kroz organiziranje predavanja, dijaloga te druge edukativne aktivnosti.

– Prevencija genocida ne može biti zatvorena unutar granica BiH, ona mora uključivati razgovor sa susjedima, posebno u Srbiji. Ne da bismo se izvinjavali, već da bismo zajedno stvarali novu etiku pamćenja i suodgovornosti. Dijalog sa srpskom omladinom mora biti vođen u duhu istine, ali i u budućnosti. Cilj nije kolektivna krivica, već kolektivna svijest. Ne može biti pomirenja bez priznanja, oprosta bez istine, a istina o genocidu mora postati obrazovna norma u regionu, a ne tabu tema – dodao je Cerić.

Naglasio je da je samo Bosna na našim prostorima bila i ostala slobodna, te da nikada nikoga nije napadala.

– I zbog tog svog slobodarskog duha je zapravo Bosna uvijek bila napadana i oni okolo su bili ljubomorni na tu njenu slobodu. I Bosna to mora danas imati. I može to imati. U toj odbrani koju mi moramo imati, od malog vrtića do profesora i akademika – kazao je Cerić.

Jedan od ljudi koji su bili direktna podrška povratnicima u manjem bh. entitetu je i nekadašnji banjalučki muftija Edhem-ef. Čamdžić, koji je u izjavi za Preporod.info podsjetio na prepreke na koje su nailazili povratnici, ali i Islamska zajednica u pokušaju organiziranja vjerskog života.

– Vrijeme je svakako bilo bremenito, trebalo je krenuti sa zgarišta, i krenulo se. Mada su mnogi poslije napustili svoja rodna mjesta zbog egzistecijalnih pitanja – podsjetio je Čamdžić.

Naglasio je kako je nailazio na opstrukcije prilikom incijative za uvođenje vjeronauke u osnovne škole.

– Tada mi je jedan ministar kazao: "Šta vi hoćete ovdje? Ovdje nema Bošnjaka", ali evo hvala Bogu ima ih i bit će ih. Također smo u Bosanskoj Dubici naišli na problem prilikom gradnje džamije, naše vakufske parcele su bile prodate pa su nam kazali da idemo u brda. Tada sam rekao da hoćemo, čim završimo sve džamije koje su porušene u centru – naglasio je Čamdžić.

Svoj imamski put u Večićima kod Kotor Varoša 2000. godine započeo je Ahmed-ef. Ramulj, koji se prisjetio tih dana, istakavši da želja za povratkom i izgradnjom kod povratnika nikad nije bila upitna.

– Bez struje, vode, ikoga i ičega, ljudi su se iz pepela vinuli. To je zaista veliko. To pokazuju stvari koje smo mi tada radili. Sjećam se prve džume gdje su ljudi plakali, donosili u flašama vodu da se abdestimo, jedni drugima nisu imali ništa. To su bili trenuci i to su zaista bili izazovi. A perspektiva je tek sada došla. Nakon toliko mukotrpnog rada, zalaganja, organizovanja, angažovanja, sada ima perspektive. A tada je niko nije vidio – kazao je Ramulj.

S pristunima je efendija Ramulj podijelio iskustva iz tog perioda kada se njemu i njegovoj porodici prijetilo smrću i kada ga je policija štitila dok bi učio ezan.

– Dakle, borili smo se zajedno, radili smo zajedno, nismo odustajali. Bilo je tu mnogo i drugih izazova i poteškoća. Jedno od meni najtežih, teže i od ovog napada koji sam imao na svoju porodicu, gdje su došli s puškama, tako su imali puške i volju da me ubiju. Nisam odustao. I to sam junački podnio, nisam se dao – poručio je Ramulj.

U okviru današnjeg razgovora promovisana je i knjiga mladog autora Bedrudina Ramulja "Kadijin nefs", koja, prema riječima autora, opisuje previranja kroz koje prolazi kadija u vremenu smještenom prije stotinjak godina.

(Omer Kavazović/Preporod.info)