Ćamil Duraković sutra Tužilaštvu BiH šalje prijavu za mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković potvrdio je da će sutra Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnijeti prijavu zbog murala s likom Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina, koji je oslikan u centru Banje Luke.

Duraković je naveo da je prijava već pripremljena i čeka samo njegov potpis. Kako je kazao, ovaj slučaj prijavljuje kao građanin i kao osoba koja obnaša odgovornu funkciju u entitetu Republika Srpska.

Istakao je da se i sam osjeća duboko uvrijeđeno i poniženo što u rodnom gradu mora svakodnevno prolaziti pored murala presuđenog ratnog zločinca.

– Krivični zakon BiH, dopunjen od strane visokog predstavnika, dao nam je tu mogućnost, tako da Državno tužilaštvo, očito po službenoj dužnosti, ne želi da radi takve slučajeve, nego čekaju prijave. Evo, kad ih čekaju, dobit će ih pa ćemo pratiti kako se realiziraju te prijave i dokle je sve to došlo – rekao je Duraković.

Mural s likom Ratka Mladića oslikan je u banjalučkom naselju Mejdan i, prema riječima povratnika, izaziva uznemirenost i strah među stanovnicima koji su preživjeli ratna stradanja.

– Dođu nama povratnici u kancelariju i prijave to, jer ih vrijeđa, uznemirava, a ne smiju oni sami policiji, plaše se – ranije je kazao Kemal Gunić, predsjednik Udruženja povratnika Banje Luke.

Gunić je naveo da su slični incidenti doveli do smanjenja broja povratnika, a da mladih gotovo i nema, jer zbog političkih i društvenih pritisaka ne mogu ostvariti egzistenciju u svom gradu.

Ratko Mladić pravosnažno je osuđen pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Haagu na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine do sada je podiglo sedam optužnica zbog krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, koje uključuje i zabranu negiranja ratnih zločina i veličanja osuđenih zločinaca. U jednom slučaju Sud BiH nije potvrdio optužnicu, dok je u drugom spojio dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića, koji je kasnije nepravosnažno osuđen.

Prema istraživanjima portala Detektor, iako su državni tužioci u posljednje dvije godine detaljnije obrazlagali svoje odluke, broj podignutih optužnica zbog negiranja zločina i veličanja ratnih zločinaca i dalje je mali u odnosu na broj prijava.

(Preporod.info)