Dvije godine genocida u Gazi: Globalni bojkoti pogodili brendove povezane s Izraelom

Globalni val bojkota proširio se s Bliskog istoka i Turske na Evropu, Aziju i druge dijelove svijeta, ciljajući multinacionalne brendove optužene da su podržali Izrael tokom rata u Gazi.

Od lanaca kafića do giganata robe široke potrošnje, kompanije koje su godinama smatrane nedodirljivima sada se suočavaju s padom prodaje i narušenim ugledom. Pristalice pokret bojkot vide kao izraz građanskog otpora i moralni protest protiv korporacija koje se smatraju saučesnicima u izraelskim akcijama protiv Palestinaca.

Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija zaključila je prošlog mjeseca da Izrael čini genocid u Gazi, gdje je u posljednje dvije godine ubijeno više od 67.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a ranjeno gotovo 170.000. Izraelska opsada i blokada osnovnih potrepština izazvale su i glad koja je odnijela živote više od 450 Palestinaca, među kojima je bilo i više od 150 djece.

Kompanije s navodnim vezama s Izraelom, uključujući Coca-Colu, PepsiCo, McDonald's, Starbucks i Nike, prijavile su pad prihoda, naročito u zemljama s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Lanci restorana

Američki giganti u prehrambenoj industriji, poput McDonald'sa, Burger Kinga, Starbucksa, KFC-a i Pizza Huta, našli su se među najvidljivijim metama bojkota. Demonstranti ukazuju na donacije franšizama, javne izjave i percipirano političko slaganje s Izraelom.

Globalna prodaja McDonald'sa smanjena je za 0,1 posto u 2024. godini na godišnjem nivou, dok je u prvom kvartalu 2025. zabilježen pad od jedan posto – prvi takav u posljednje četiri godine. Kompanija je priznala da je izraelski rat u Gazi značajno utjecao na poslovanje na pojedinim prekomorskim tržištima.

Domino’s Pizza Enterprises, australijski franšizer, prijavio je svoj prvi godišnji gubitak u decenijama, nakon zatvaranja restorana širom Azije zbog kampanja bojkota. Kompanija je ostvarila gubitak od 3,7 miliona australijskih dolara (1,69 miliona eura), u poređenju s prošlogodišnjim profitom od 96 miliona dolara (54 miliona eura).

Starbucks, koji je više puta bio meta optužbi aktivista zbog navodne podrške Izraelu, zabilježio je pad prodaje u tri uzastopna kvartala. U trećem kvartalu 2025. godine prihod je smanjen za dva posto, a kompanija je najavila zatvaranje desetina prodavnica i otpuštanje stotina zaposlenih. U Maleziji je prodaja Starbucksa pala za 36 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Americana Group, operator američkih prehrambenih brendova kao što su KFC, Pizza Hut i Krispy Kreme na Bliskom istoku, prijavila je pad neto profita od 38,8 posto u 2024. godini, s prihodima manjim za devet posto. Kompanija je pad pripisala geopolitičkoj situaciji i slabijoj potražnji potrošača.

Multinacionalne korporacije i giganti u industriji pića

Brendovi bezalkoholnih pića također su postali simbolične mete bojkota. Globalna prodaja Coca-Cole pala je za jedan posto u drugom kvartalu 2025. godine, s većim padom u Turskoj (pet posto), dok je njen tržišni udio u toj zemlji smanjen s 59 na 54 posto.

PepsiCo je zabilježio pad prihoda od 0,3 posto u prvoj polovini 2025. godine. Unilever, nakon prenosa distribucije sladoleda Ben & Jerry’s u Izraelu na lokalnu firmu, prijavio je pad prometa od 3,2 posto u drugom kvartalu.

Nestle, koji ima kontrolni udio u izraelskom proizvođaču hrane Osem, prijavio je pad prodaje od 1,8 posto i pad neto dobiti od 10,3 posto u prvoj polovini 2025. godine.

Maloprodaja

Kompanije sportske odjeće također su pogođene bojkotom. Prodaja Pume smanjena je za dva posto u drugom kvartalu, a kampanja bojkota traje još od 2018. godine kada je postala glavni sponzor Izraelskog fudbalskog saveza.

Nike je prijavio pad prodaje od 12 posto i neto prihoda od čak 86 posto u drugom kvartalu 2025. godine. U zemljama Evrope, Bliskog istoka i Afrike prodaja je pala za deset posto, dok je direktna prodaja smanjena za 20 posto.

Španski modni gigant Inditex, vlasnik brenda Zara, koji je početkom godine otvorio svoju najveću prodavnicu u Izraelu, zabilježio je pad prodaje od dva posto na azijskim tržištima i gotovo četiri posto u Americi.

Izbacivanje iz najvećih svjetskih fondova

Osim gubitaka izazvanih potrošačkim bojkotima, brojne kompanije našle su se pod pritiskom investitora. Norges Bank Investment Management, koji upravlja norveškim suverenim fondom vrijednim dva biliona dolara, u augustu je iz portfelja uklonio pet izraelskih banaka i američki Caterpillar zbog, kako je navedeno, neprihvatljivog rizika od saučesništva u ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.

Najveći holandski penzioni fond ABP također je prodao cijeli svoj udio u Caterpillaru iz etičkih razloga, zbog povezanosti američkog proizvođača s izraelskom vojskom.

(Preporod.info)