MIZ Konjic: Od finansijskog bankrota do zavidnih rezultata u misijskom radu

Medžlis Islamske zajednice Konjic 31. augusta ove godine zaključio je ugovor s ASA bankom, sljednikom nekadašnje Vakufske banke, o završetku imovinsko pravnih nadležnosti ove banke koje su uslijedile kao posljedica izmirenju svih dugovanja hipotekarnog ugovora podignutog na ime izgradnje zgrade preduzeća za trgovinu, uslužne djelatnosti, proizvodnju i promet “Tidžara”.

Hipoteke i nebrige

Iz razgovora s Jasminom Drpljaninom, sekretarom Medžlisa Islamske zajednice Konjic, koji nam je pojasnio višeslojevitu hronologiju, uočavamo da je slučaj “Tidžara” jedan od najspecifičnijih slučajeva ove vrste u Hercegovini, a u kojem se kao subjekt pojavljuje Islamska zajednica. Osim konkretnih finansijskih posljedica, imao je snažne implikacije na sposobnost normalnog funkcioniranja Medžlisa u svim segmentima djelovanja Islamske zajednice.

Kompleksnost hronoloških događaja uočljiva je u činjenici da je preduzeće “Tidžara” formirano prije trideset godina, 3. septembra 1996. Saglasnost na tu odluku 4. novembra 1996. dobili su i od Rijaseta IZ-e u BiH. Novoformirano preduzeće podiglo je dva hipotekarna kredita na ime izgradnje zgrade i poslovanja. Prvi u iznosu od 80.000 KM, drugi u iznosu od 90.000 KM, što ukupno iznosi 170.000 KM. Osim kreditnih sredstava, preduzeće je imalo i priliv donatorskih sredstava preko 100.000 KM.

Nije sve išlo kako je planirano, da projekat poboljša rad Medžlisa i u većem obimu preuzme finansiranje. Preduzeće nije uplaćivalo rate podignutog kredita i našlo se u nezavidnoj situaciji. S tim u vezi, Medžlis IZ-e Konjic je pet godina kasnije, 1. novembra 2001, bio prinuđen da s Vakufskom bankom potpiše operativni plan otplate duga na način da su sredstva od zakupa, u iznosu od 900 KM na mjesečnom nivou, bila usmjerena u svrhu otplate kredita. U tom trenutku, dugovanje banci, glavnica, kamate i naknade, iznosilo je 257.400 KM.

Osim prema banci, preduzeće je imalo velika dugovanja i prema dobavljačima i izvođačima radova. Većinu tih potraživanja Medžlis IZ-e Konjic je bio prinuđen otplatiti. Neki dobavljači su dug halalili svojoj IZ-e. Suočen s novonastalom situacijom i potpunom nelikvidnošću u finansijskom djelovanju, Medžlis IZ-e je u više navrata bio prinuđen tražiti jednokratne pozajmice i nove kredite manjeg novčanog obima. Ugovor o otplati hipoteke potpisan je 2001. godine, na 23 godine i 11 mjeseci. Ukupan dug po svim osnovama, uključujući i neisplaćene plate i doprinose imamima, brzo se popeo na iznos preko 600.000 KM.

Posljedično tome, ubrzo je došlo i do blokade računa Konjičkog medžlisa, što je za posljedicu imalo da su imami plate primali “na ruke” – i to po pola plate dva puta u mjesecu, a nekoliko mjeseci ama baš ništa. U proces stabilizacije ekonomskih prilika poslovanja Medžlisa 2007. godine uključena je šira društvena zajednica, privrednici, preduzeća i džematlije. Imami su se svojevoljno odrekli određenih iznosa iz svojih primanja. Penzijsko-zdravstveni doprinosi za sljedeće tri godine (2005, 2006. i 2007) nisu nikako uplaćivani. Po tom osnovu MIZ Konjic i dan-danas duguje tim fondovima preko 122.000 KM.

S Penzijsko-invalidskim fondom dogovorili su da se za svakog uposlenika dugovanje uplati u trenutku kada neko od njih stekne uslove za penziju. Nezavidna finansijska situacija u Medžlisu, metodološke razlike u poimanju suštine problema, oslovljavanju uzročnika i traženju rješenja, recipročno su se odrazili i na međuljudske odnose u Medžlisu i međusobna nepovjerenja.

Atmosfera nepovjerenja

Numan-ef. Ćosić, danas penzionisani imam, naglašava da je situacija na tom polju bila izrazito mučna i tegobna, na što je uveliko utjecala i činjenica da su imami u jednom trenutku ostali bez ikakvih primanja, kao i neuviđavna samoinicijativnost u tumačenju radno-pravnih nadležnosti u radu Medžlisa.

– Račun Medžlisa bio je blokiran oko dvije i po godine. Teško je bilo raditi u tim okolnostima. Ipak, važno je reći da su imami bili svjesni svih tegoba i iskušenja. Bili smo izloženi i strahu i nepovjerenju u svakodnevnom radu, a, s druge strane, znali smo da plate neće biti – prisjeća se Numan-ef.

Njihova odluka da se vežu za džemat i da se oslanjaju na kapacitete koje imaju džematlije bila je spasonosni most za izlazak iz dugoročne krize.

– Tu smo nalazili nekakve prihode, iako je standard džematlija bio skroman. Snalazili smo se, provlačili se kroz vrijeme. Važno nam je da su džematlije izražavale podršku imamima – kaže ef. Ćosić.

Zanimljivom se doima i činjenica, dodaje on, da imami nisu odlazili iz Konjica i da nisu napuštali službu. Više od godinu i po, 25 konjičkih imama nosilo se s izuzetno teškim kušnjama u kojima je nerijetko dolazilo i do disonantnih tonova, za šta efikasno rješenja nisu pronalazile ni više instance IZ u BiH. Ostali su dosljedni emanetu i svojim džematima uprkos vidljivoj činjenici da su njihove kolege u drugim medžlisima za isti posao bili puno plaćeniji i da se njihov rad više vrednovao.

Veliki doprinos u normaliziranju prilika u radu Medžlisa Konjic, prema njegovom mišljenju, pružio im je muftija Salem-ef. Dedović, koji je svojom promišljenom inicijativom i autoritativnošću uveliko utjecao na sistematiziranje i normiranje, kako pravnih akata tako i njihove dosljedne i efikasne primjene, što je rezultiralo normalizacijom u radu Medžlisa i punom posvećenošću imamskog kadra misijskom radu u svojim džematima.

Muftija Dedović je uspješno koordinirao i procesom smjene generacija, opredjeljujući se da za glavnog imama MIZ Konjic predloži Refik-ef. Delića, što će, pokazat će vrijeme, imati presudnu ulogu u normaliziranju prilika u Medžlisu Konjic. Ef. Ćosić smatra da su na taj način imami ponovo vraćeni u fokus djelovanja IZ-e.

Osim na saniranju finansijskih prilika, rukovodstvo Medžlisa, uz podršku odgovornih Konjičana, paralelno je radilo na popravljanju imidža institucije Medžlisa u širem društvenom smislu, gdje su važne uloge imali i prethodni glavni imami Mesud-ef. Džajić i Redžo-ef. Muhibić, kao i predsjednici Medžlisa Emir Duranović i Džemail Ćibo, s članovima Izvršnog odbora.

Mektepski centar jedinstven projekat u BiH

Svečanim otvorenjem gradske džamije i njenim stavljanjem u funkciju perspektive u radu Medžlisa Konjic bile su puno jasnije. S jasnim spoznajama o općim društveno-kulturološkim tokovima, 2018. ustanovljene su dvije važne manifestacije koje će programski zaokupiti pažnju šire javnosti “Dani tradicionalnih mevluda”, s fokusom na udaljene seoske džemate, i rebi'ul-evvelsku “Merhaba, ja naš Resule”, čiji su sadržaji većinom bili namijenjeni gradskoj populaciji stanovništva.

Na planu vjersko-prosvjetnih aktivnosti, “Mektepskom olimpijadom” i “Mektepskom akademijom” afirmirali su značaj i rezultate mektepske pouke, što će kasnije, posvećenom razradom operativnih planova, polučiti izuzetno zadovoljavajućim rezultatima. Na tim premisama Medžlis IZ-e Konjic je razvijao ideju “Mektepskog centra”, jedinstvenog po organizacionim kapacitetima, konceptima i rezultatima na nivou Bosne i Hercegovine.

Projekat je pokrenut 2022. godine s jasnim ciljem da na jednom mjestu obuhvati svu djecu iz gradske jezgre Konjica. Rad ovog centra skoro da je identičan izvođenju nastave u osnovnim i srednjim školama. Djeca su podijeljena u starosne razrede, a nastavu u svakoj od njih izvodi drugi muallim. Time su smanjili starosne razlike među polaznicima i povećali mogućnost interakcije učenika s muallimima. Koncept ove vrste nastave omogućava roditeljima da u isto vrijeme svoju djecu, različitih starosnih dobi, dovezu i vrate kućama, s obzirom da nastava teče uporedno.

Ovakvom organizacijom nastave muallimi su u prilici da se temeljito pripreme i izvedu zasebne časove sufare i kur'anskog pisma, što se pokazalo izuzetno efikasnim. U radu “Mektepskog centra” formiran je i hor koji ima svoje nastupe u svečanim prilikama, čime se nastoji pravilno odgajati i emocija kod djece.

Po ovom modelu nastava se u “Mektepskom centru” odvija tokom vikenda, dok se treći dan organizira u matičnoj džamiji, gdje djeca imaju priliku vezati uspomene za svoju mahalsku džamiju.

Povjerenje džemata i džematlija

– Hvala dragome Bogu i zahvaljujući požrtvovanosti naših mualima, posebno mlađih, naravno, ne isključujući i ove starije, ovakva vrsta organizacije nastave donijela je vidljivo poboljšanje. Prije prelaska na ovaj koncept, mektepsku nastavu u Konjicu pohađalo je 330 do 350 djece. Taj broj nikada nije prešao 350. Danas imamo oko 470 polaznika u “Mektepskom centru” – ističe glavni imam MIZ-e Konjic Refik-ef. Delić.

Dodao je i to da su ponosni i na činjenicu da djeca iz mekteba prenose tu finu atmosferu i prijateljstva u školu i svakodnevna druženja.

S druge strane, i muallimima je puno lakše uraditi svoj dio posla, jer se mogu fokusirati na nastavnu jedinicu i nastavu prilagoditi istoj starosnoj skupini.

Pri Medžlisu Konjic već skoro čitavu deceniju uspješno djeluje i fond za darivanje novorođenčadi. Na zaseban račun privredni subjekti i društveno odgovorni pojedinci uplaćuju određeni iznos novčanih sredstava koje imami, shodno odlukama Izvršnog odbora, daruju novorođenčad prilikom posjete porodicama i nadijevanja imena.

Medžlis Islamske zajednice Konjic na zavidnom nivou vodi brigu i o knjižnom fondu svoje biblioteke, gdje zainteresirani članovi imaju priliku pronaći referentne naslove, kako s područja islamskih nauka tako i historije, književnosti, beletristike itd.

Zavidne rezultate u organizaciji svojih programa bilježe i članovi Mreže mladih u kojoj je primaran cilj okupiti omladinu koja nije pohađala neku od bosanskohercegovačkih medresa. I Odjel za brak i porodicu bilježi iskorak u svome radu. Ove godine su dobili saglasnost za pokretanje Savjetovališta o ovoj temi, koja je još uvijek na prostoru BiH obavijena nekom vrstom tabua o kojima se ne govori javno, sistematično i relevantno.

Veliki problem u radu i MIZ Konjic predstavlja raštrkanost džemata u širokom geografskom prostoru. U udaljenijim selima stanovnika je sve manje, dok je u stalnom porastu koncentracija u gradskom području.

– Upravo zbog svih navedenih specifičnosti, ja, kao glavni imam, svoj rad sam fokusirao na teren mnogo više nego na uredske poslove – pojašnjava ef. Delić.

Prema njegovim riječima, naplativost članarine je skoro stopostotna, povjerenje između Medžlisa, konjičkih džemata, džematlija, privrednih subjekata je na zavidnom nivou, što je, u konačnici, rezultiralo time da je Medžlis Islamske zajednice Konjic na najbolji mogući način izašao iz sfere finansijske nestabilnosti, da su imami u svojim pravima izjednačeni sa svojim kolegama u BiH i da su, u punom smislu te riječi, dokazali kako se nosi emanet vjere u izazovnim okolnostima i u povoljnijim prilikama.

(H.E./IIN Preporod)