Detalji Reformske agende — Put ka evropskom rastu i kako do sredstava iz Plana rasta EU
Bosna i Hercegovina je 30. septembra 2025. godine dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende, čime je ispunila ključni preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan – programa Evropske unije vrijednog šest milijardi eura, namijenjenog zemljama koje pokažu spremnost za duboke reforme u skladu s evropskim standardima.
Nacrt Agende, zajedno s listom reformi i komentarima članova Radnog tima, usvojen je krajem juna na sjednici Vijeća ministara BiH. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto potvrdila je da je dokument već stigao u Brisel te najavila posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen naredne sedmice.
Reformska agenda detaljno opisuje mjere koje BiH mora provesti, institucije koje su za njih nadležne, rokove, indikatore napretka i očekivane rezultate. Struktuirana je prema Uredbi EU i obuhvata četiri tematska stuba – zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te temeljna prava i vladavinu prava.
Prvi stub, zelena i digitalna tranzicija, podrazumijeva prelazak na održive energetske modele i digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. BiH se obavezala da će do 2030. godine usvojiti akcione planove za obnovljive izvore energije, modernizirati elektroenergetsku mrežu i uvesti mjere za klimatsku otpornost infrastrukture. Digitalizacija obuhvata uspostavljanje interoperabilnih registara, razvoj eUprave, eZdravstva, ePravosuđa i eObrazovanja, kao i donošenje zakona o digitalnim uslugama i kibernetičkoj otpornosti. Većina mjera planirana je do kraja 2026. godine.
Drugi reformski stub odnosi se na poslovno okruženje, s ciljem jačanja investicija i smanjenja administrativnih opterećenja. Predviđena je reforma inspekcijskih službi kroz jedinstveni portal, digitalizacija registracije firmi, usklađivanje zakonodavstva s EU direktivom o javnim nabavkama i uvođenje elektronskih aukcija. Rokovi za većinu mjera postavljeni su do kraja 2025. godine.
Treći stub fokusiran je na ljudski kapital – modernizaciju obrazovanja, uvođenje dualnog modela, jačanje STEM oblasti, aktivne mjere zapošljavanja i digitalne socijalne kartone. Većina mjera planirana je do kraja 2026. godine, uz pilot projekte u 2025. Za građane, to znači bolje obrazovanje, više prilika za zapošljavanje i efikasniju socijalnu zaštitu.
Najzahtjevniji dio odnosi se na temeljna prava i vladavinu prava. Predviđena je reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, donošenje zakona o sudovima BiH, uspostava nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije te revizija izbornog zakonodavstva u skladu s preporukama ODIHR-a. Ključne mjere trebaju biti realizirane do kraja 2025, a puna primjena do kraja 2026. godine.
Reformska agenda predviđa uspostavu tehničkog sekretarijata za koordinaciju i praćenje implementacije, a svaka institucija ima obavezu kvartalnog izvještavanja. Evropska komisija će na osnovu indikatora napretka odlučivati o isplatama. Prva tranša sredstava očekuje se krajem 2025. godine, uz uslov da su početne mjere implementirane, dok daljnje isplate zavise od stvarne primjene reformi.
Vijeće ministara BiH pozvalo je sve nivoe vlasti da aktivno učestvuju u implementaciji, naglasivši da se sredstva iz Plana rasta ne dodjeljuju automatski, već po principu „novac za reforme“.
Iako je Agenda tehnički dokument, njena implementacija zahtijeva političku usaglašenost i visok stepen međuinstitucionalne saradnje. Sekretarijat bi trebao djelovati kao središnja tačka za sinhronizaciju aktivnosti i izvještavanje prema Evropskoj komisiji, a njegova efikasnost bit će ključna za održavanje povjerenja Brisela u sposobnost BiH da vodi reformski proces.
(Preporod.info)
