Proglas Lige učenjaka ehlu sunneta

U svoj toj zbrci mediji nas bombarduju informacijama koje su često pogrešne i koje unose još više pometnje.

U svakodnevnim razgovorima se često kritički osvrće na pasivan odnos islamskih učenjaka spram trenutnih dešavanja u islamskom svijetu. Trenutna situacija je prilika da se uravnotežena i relevantna ulema sakupi na jednom mjestu i iznese svoj stav i ponudi objašnjenja za goruća pitanja i smjernice za muslimane cijelog svijeta. Zbog toga što su učenjaci naljednici poslanika, kako stoji u vjerodostojnom hadisu, jedna od njihovih glavnih uloga jeste pojašnjenje koje trebaju uputiti muslimanskim masama kako bi im pojasnili stav islama spram svjetskih dešavanja.

Vođeni tom idejom, više od stotinu učenjaka okupljenih oko Lige ehlisunnetskih učenjaka (Rabita ulema' ehlis-sunne) koju čini više stotina učenjaka iz trideset različitih zemalja sastali su se osmog i devetog avgusta 2015. godine u Istanbulu kako bi iznijeli jasan i nedvosmislen stav glede pitanja koja tište muslimanski svijet kako bi muslimanskim masama ukazali šta se dešava u njihovom okruženju i kakav je stav islama po tim pitanjima. Među prisutnim uglednim učenjacima bili su: dr. Muhammed Musa eš-Šerif (Saudijska Arabija), dr. Vedždi Gunejm (Egipat), šejh Husejn Halave (Evropsko vijeće za fetve - Irska), Muhammed Hasan Ben Diddo (Mauritanija), dr. Nevaf Tekruri (Jordan), šejh Muhammed Abdul-Maksud (Egipat), dr. Ebul-Hajr Šukri (Sirija), dr. Selame Abdul-Kavijj (Libija), dr. Mudžir el-Hatib (Sirija) i mnogi drugi. Autoru ovoga članka pripala je čast učešća na ovoj konferenciji sa ovakvim uglednim učenjacima.

Pitanja koja su tretirana na ovoj konferenciji koja je nosila naziv „Obaveza učenjaka naspram tiranije i krvoprolića“ vezala su se za četiri žarišne tačke u islamskom svijetu: vojni udar u Egiptu i svrgavanje legitimno izabranog predsjednika, iranska umiješanost u dešavanja na Bliskom istoku, ISIL, te zadnje cionističke provokacije oko Mesdžidi-Aksaa.

Svoje stavove o svim ovim pitanjima ulema je jasno prezentovala na kraju konferencije i ovdje ih prenosimo u cjelosti. Na kraju je, između ostalog, zaključeno da se sve rasprave, zapažanja i prijedlozi spomenuti na konferenciji sastave u jedan zbornik koji će biti preveden na poznatije svjetske jezike i biti dostupan na internetu u elektronskoj formi.

Opći zaključak je bio da sunnijska ulema mora biti aktivnija i bliža narodnim masama. Ne smije se desiti da ulema nema jasan plan i viziju za svoje okruženje ili državu, te da je pogubno da se aktivnosti uleme svode samo na reakcije. Činjenica je da je ulema pasivna, a ta pasivnost se ogleda općenito, pored slabe prezentacije vjerskih propisa i nedovoljnog da'vetskog angažmana, u nedovoljnoj medijskoj eksponiranosti i šutnje naspram savremenih izazova s kojima se susreće muslimanski svijet.

Značajan broj učenjaka je naglasio da zbog te pasivnosti, zbog kolebanja zvaničnih i priznatih učenjaka, omladina sebi za autoritete uzima osobe sumnjivog naučnog kredibiliteta i postupa po njihovim radikalnim stavovima koji nemaju uporišta u osnovama islamskog učenja.

Istaknuto je, također, da tzv. ISIL nije našao potporu među kredibilnom islamskom ulemom i da nisu poznate osobe koji stoje iza njihovih „šerijatskih“ stavova, a koje im daju ovako nakaradna „šerijatska“ usmjerenja.

Značajan broj učenjaka je naglašavao pitanje čestih sastajanja i koordinacije islamskih učenjaka unutar svake države ili regije, kako bi glas učenjaka bio glasan, jasan i kako bi se djelovalo proaktivno.

Područje Bliskog istoka trenutno potresaju sunnitsko-šiitski sukobi koji su rezultat nastojanja da se sunnitske zemlje destabiliziraju, da se šiitsko učenje proširi tim područjem i da se pojedine zemlje stave pod kontrolu šiitskih militanata. Na konferenciji je istaknuto da se regija Bliskog istoka suočava sa nekoliko različitih vizija budućnosti te regije, te da se tim projektima treba aktivno suprotstaviti.

Ono što je autora ovih redova obradovalo jeste činjenica da se više od stotinu uglednih učenjaka iz različitih zemalja islamskog svijeta sastalo na jednom mjestu i raspravljalo o gorućim problemima islamkog ummeta, ali i činjenica da se na ovome neće stati i da će ulema biti aktivno uključena u dešavanja na terenu u smislu davanja usmjerenja muslimanskim masama kako da se odnosi prema teškim izazovima i iskušenjima današnjice.

- Proglas Lige učenjaka ehlus-sunneta

Učenjaci ehlus-sunneta iz različitih krajeva islamskog svijeta su u Istanbulu od 23. do 24. ševala, odnosno 8. i 9. avgusta 2015. godine održali zasjedanje razgovarajući o problemima s kojima se susreće islamski ummet. Također je bilo govora i o diktatorskim režimima, prolijevanju muslimanske krvi, vojnim udarima i nepravdi u islamskom svijetu. Posmatrajući sve što se dešava u Egiptu, Siriji, Iraku, Jemenu, Libiji, Palestini, Burmi, Bangladešu, Kašmiru i cijelom islamskom svijetu, Liga je donijela sljedeće zaključke:

Prvo: Ljudski život je svet, što nedvosmisleno potvrđuju kur’anski i hadiski tekstovi. Kur’an je ubistvo jednog nevinog insana usporedio sa ubistvom čitavog čovječanstva. Uzvišeni Allah je rekao: „Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“ (Kur'an, El-Ma'ide, 32.).

Drugo: Terorizam koji sprovode ove nasilnički i diktatorski režimi nanio je veliku štetu muslimanima, jer je počinio zločine protiv čovječnosti, ubio veliki broj ljudi, a njihovo zlo su okusili i brojni islamski učenjaci. Postojanje ovakvih režima prouzrokovalo je pojavu dva ekstremna puta, puta ateizma i puta ekstremnih pokreta kojem se priključuje islamska omladina. Ulema ehlus-sunneta smatra režime koji su državnim udarom došli na vlast odgovorinim za pojavu ovakvih pokreta.

Treće: Serija ispolitiziranih smrtnih kazni izrečenih nevinim ljudima u Egiptu, na čelu sa predsjednikom prof. dr. Muhammedom Mursijem, kojeg su već pet puta pokušali otrovati, je alarm i ukoliko budu izvršene imat će nesagledive posljedice na lokalnom, regionalnom i međunarodnom planu. Liga ehlus-sunnetske uleme smatra da je šerijatska, ljudska i pravna obaveza stati protiv ovih presuda kako bi se zaustavila smutnja i prolijevanje nedužne krvi. Uzvišeni Allah je rekao: „I čuvajte se onoga što će dovesti do smutnje koja neće pogoditi samo one među vama koji su krivi, i znajte da Allah strašno kažnjava“ (Kur'an, El-Enfal, 25.).

Četvrto: Pučistički režim u Egiptu, kao i slični režimi u arapskom svijetu, nisu legitimni i njihove odluke i zakoni nemaju pravnu osnovu, a narodne masu nisu obavezne da ih se pridržavaju, jer su neutemeljene i nelegitimne. Islamski ummet treba da radi na tome da se te odluke izmijene. Prisutni učesnici na Konferenciji su oformili komisiju koja će istražiti mehanizme za njihovu izmjenu. Učenjaci su upozorili međunarodnu zajednicu da šutnjom ne odobrava zločine i smatraju je saučesnikom u svim spomenutim dešavanjima.

Peto: Liga smatra da je odbrana vjere, časti, života i imetka kolektivna šerijatska obaveza, kao i da je obaveza suprotstaviti se nasilju i nepravdi. Uzvišeni Allah je Sebi zabranio nepravdu i učinio je zabranjenom među Svojim robovima, a dozvolio je obespravljenima da se bore za svoja prava. Uzvišeni Allah je rekao: „Neće odgovarati onaj koji istom mjerom uzvrati za pretrpljenu nepravdu, nego oni koji ljude tlače i bez ikakva osnova red na Zemlji remete; njih čeka bolna patnja (Kur'an, Eš-Šura, 41-42.).

Šesto: Akcije koje nisu u skladu sa šerijatskim normama, poput onih koje izvodi ISIL, kao što su eksplozije u džamijama i ubijanje nedužnih, u suprotnosti su sa šerijatom i ne smatraju se džihadom, te ulema upozorava omladinu da se ne priključuje ovakvim organizacijama.

Sedmo: Ekspanzija safavidsko-iranskog projekta čini obaveznim cio ummet, a posebno ulemu u krajevima koji su izloženi ovom projektu, da se drže Allahove knjige i sunneta Poslanika, s.a.v.s., i da se zajedničkim snagama suprotstave projektu razjedinjavanja islamskog ummeta i promjene vjerovanja ehlu-s-sunneta, tako što će zaštiti pripadnike ehlis-sunneta i upoznati ih sa ciljevima koje ima ovaj projekat.

Osmo: Liga uleme ehlu-s-sunneta je potvrdila da će odbrana i zaštita Kudsa, Mesdžidul-Aksaa i Palestine ostati prioritet cijelog ummeta, ma koliko tirani pokušavali da skrenu pažnju sa njih putem ubijanja ili zlostavljanja boraca za iste, potvrđujući svoju spremnost da nastavi sa svojom legalnom borbom na putu dobrobiti islamskog ummeta. Također, podržavamo inicijativu da islamski učenjaci finansijski obezbijede hiljadu čuvara oko Mesdžidi-Aksaa, a u isto vrijeme pozivamo ostale učenjake, mislioce, državnike i imućne muslimane da finansijski podrže i povećaju broj čuvara, stajući u odbranu mjesta sa kojeg je Allahov Poslanik, s.a.v.s., učinio Isra'.

Na kraju, potvrđujemo da će islamski učenjaci nastaviti ulagati svoj trud na planu razvijanja svijesti ummeta i očuvanja njihovog identiteta, kao i da se suprotstavi svim izazovima s kojima se susreću.

Konferencija Lige učenjaka ehlus-sunneta, Istanbul, 8-9. Avgust, 2015.  

Hajrudin Hodžić

(rijaset.ba)