Forenzičari pozivaju na istrage ratnih zločina u Gazi po modelu BiH i Kosova

Dok pitanje okončanja izraelskog rata u Gazi ostaje bez odgovora, novo i jednako teško pitanje glasi: šta slijedi nakon toga – kako će se provoditi pravda i kako će žrtve biti identifikovane.

Na 20. međunarodnim danima forenzičke medicine u Antaliji, Turska, stručnjaci iz 27 zemalja istakli su da iskustvo Bosne i Hercegovine, gdje je genocid ostavio duboke rane, ali i uspostavio model forenzičke odgovornosti, može poslužiti kao okvir i za Gazu.

Mujo Begić, univerzitetski profesor iz Bihaća i član Instituta za traženje nestalih osoba BiH, podsjetio je da je svjedočio trogodišnjoj opsadi ovog grada. Kaže da bosansko iskustvo pokazuje kako se, uprkos namjernim pokušajima uništavanja dokaza, žrtve ipak mogu identifikovati i dostojanstvo im vratiti.

– Kroz moderne forenzičke tehnike, masovni zločini su dokumentovani – istakao je.

U Bosni i Hercegovini se više od 32.000 osoba vodilo kao nestalo, od čega je do danas preko 24.000 ekshumirano i identifikovano, dok se više od 7.500 još uvijek traži – većinom žrtve genocida u Srebrenici, gdje je, jula 1995, Vojska Republike Srpske ubila više od 8.000 Bošnjaka muškaraca i dječaka pred očima holandskih mirovnjaka.

Jedna od najvećih prepreka, kaže Begić, bila je sistematska operacija uklanjanja tragova.

– Počinioci su planski prikrivali i premještali masovne grobnice kako bi uništili dokaze, što je dodatno otežalo potragu – naveo je.

Mnogi posmrtni ostaci pronađeni su na više različitih lokacija, tijelo četrnaestogodišnjeg Senada Beganovića, naprimjer, pronađeno je u četiri različite masovne grobnice.

Stručnjaci iz BiH spremni pomoći Gazi

Presudnu ulogu odigrala je napredna DNK analiza, uvedena kroz Institut za nestale osobe BiH uz podršku Međunarodne komisije za nestale (ICMP).

– Bosanski model potrage, ekshumacije i identifikacije moguće je primijeniti globalno. Stručnjaci iz Bosne spremni su pomoći Gazi u identifikaciji žrtava genocida – rekao je Begić. 

Dodao je da tehnički rad mora biti povezan i s pravdom.

– Kao u slučaju Bosne, potrebno je uspostaviti Međunarodni krivični tribunal za Gazu. Takav sud treba procesuirati najodgovornije za počinjene zločine –poručio je.

Podsjetio je da je u slučaju BiH, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio 90 osoba, među njima i Radovana Karadžića i Ratka Mladića na doživotne kazne zatvora.

Kosovska upozorenja

Kosovo, također, nudi uvid u izazove koji očekuju Gazu.

UN istražitelji su prošle sedmice zaključili da Izrael čini genocid u Gazi, gdje su njegove snage od oktobra 2023. ubile više od 65.400 Palestinaca, većinom žena i djece, te ranile gotovo 170.000.

Naim Uka, forenzički patolog i predsjednik Kosovskog udruženja za forenzičke nauke, kazao je da je nedostatak pouzdanih informacija najveća prepreka u identifikaciji masovnih grobnica.

– Nažalost, nedostatak informacija je ključni problem u cijelom procesu identifikacije – rekao je.

Tokom rata na Kosovu 1998–1999. ubijeno je oko 13.000 ljudi, a hiljade su nestale. Mnogi, uglavnom etnički Albanci, sahranjeni su u masovnim grobnicama, dok su neki kasnije premješteni u tajne lokacije u Srbiji kako bi se prikrili dokazi. Više od 1.600 njih još uvijek se vodi kao nestalo.

Gledajući na Gazu, Uka upozorava da će otkrivanje dokaza biti posebno teško.

– Država (Izrael) ima sve kapacitete da sakrije zločine i pravi masovne grobnice gdje god želi. Ključni problem je pronaći ih, a nemoguće je pronaći ih bez informacija – kazao je.

Uka je naglasio i da forenzičke istrage često usporavaju vojne i političke barijere, ali da međunarodna saradnja ostaje ključna.

– Neophodan je rad s institucijama poput Međunarodnog komiteta Crvenog križa, ICMP-a i na osnovu protokola Interpola – rekao je.

Begić i Uka zaključili su da bolna iskustva Bosne i Kosova pokazuju važnost forenzičkih istraga i da će međunarodna saradnja biti presudna da se otkrije istina, identifikuju žrtve i osigura odgovornost Izraela.

(Preporod.info)