Kušlat: Džamija na stijeni u istočnoj Bosni prkosi vremenu
"Kako se može nazvati pravim Bosancem onaj ko ne zna za Kušlat?", napisao je jednom dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andrić.
Visoko iznad kanjona rijeke Drinjače, na litici koja se uzdiže 500 metara u zrak, stoji jedna od najneobičnijih znamenitosti Bosne i Hercegovine – džamija Kušlat.
Izgrađena u 15. stoljeću, ubrzo nakon dolaska Osmanlija, džamija se smatra jednom od najstarijih u zemlji. Držeći se za stijenu kao da visi između zemlje i neba, do nje se stiže samo uskom šumskom stazom. Oni koji se popnu nagrađeni su prekrasnim pogledom na okolna brda, doline i rijeku – prizor vrijedan svakog truda uspona.
Svjedok historije
Vijekovima je Kušlat bio i mjesto duhovnosti i svjedok burne historije ovih prostora.
– Ovo je važno mjesto za našu historiju, za historiju naše zemlje, a danas je i popularna turistička atrakcija – rekao je 21-godišnji Ahmed Huremović iz Kalesije, koji često posjećuje ovo mjesto kako bi pronašao mir i tišinu.
Prema njegovim riječima, posebna vrijednost Kušlata ogleda se u njegovoj prošlosti koja obuhvata različite epohe i civilizacije.
– Od rimskog doba do 19. stoljeća, ovo mjesto je bilo naseljeno. Kušlat ostaje značajan, iako se džamija ne koristi svakodnevno – istakao je Huremović.
Samo mjesto datira prije Osmanlija. Prije njihovog dolaska, Kušlat je bio utvrđeni srednjovjekovni grad koji je štitio karavane i putnike kroz ovu regiju. Džamiju je spomenuo i osmanski putopisac Evlija Čelebija, navodeći da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II Osvajača, poznatog kao Ebul Feth.
Njeno ime potiče od turske riječi “kuş”, što znači ptica. Mještanke su nekada vezle sokolove povezane s Kušlatom, vjerovatno kao suvenire za trgovce i putnike.
Uništenje i obnova
Džamija Kušlat zapaljena je 14. marta 1993. godine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Područje je tada bilo u zoni nadležnosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, kojim je komandovao Milenko Živanović. On je kasnije optuživan za ratne zločine nad civilima u Srebrenici i Žepi, ali za paljenje džamije Kušlat niko nikada nije odgovarao.
Džamija je obnovljena u svom izvornom obliku i na prvobitnoj lokaciji 2013. godine. Od tada su tradicije oživljene, uključujući zajedničko okupljanje, džuma-namaz, svake godine posljednjeg petka u augustu, a posljednjih godina i tokom ramazana.
Danas Kušlat ne stoji samo kao relikt prošlosti već i kao simbol otpornosti – podsjetnik da kulturna i duhovna baština Bosne i Hercegovine nastavlja živjeti uprkos uništavanju i protoku vremena.
(Preporod.info)
