Karađoz-begova medresa svečanom akademijom proslavila 30 godina reaktiviranog rada i djelovanja

U prisustvu velikog broja zvaničnika Islamske zajednice, društvenog, političkog i akademskog života u Hercegovini, Karađoz-begova medresa je danas sevačanom akademijom u sali Narodnog pozorišta u Mostaru obilježila 30 godišnjicu reaktiviranog rada i djelovanja.

Medresa je osnovana daleke 1557. godine i uspješno je radila do nasilnog zatvaranja 1918. godine. Tokom višestoljetnog civilizacijskog kontinuiteta, ova medresa je predstavljala najrespektabilniju obrazovnu ustanovu u Hercegovini. Njen rad obnovljen je 18. septembra 1995. godine.

Na njen kratak noviji historijat prisutne je podsjetio direktor hafiz mr. Aid-ef. Tulek. U proteklih 30 godina školovanje u Medresi uspješno je okončalo više od 1200 učenika.

Većina njih su danas realizirani poslovni ljudi u različitim poljima javnog djelovanja, od kojih su trojica doktora, četrnaestorica magistri nauka i četvorica hafiza Kur'ana.

– Najveći doprinos ostvarili smo na vjerskom planu, što su prepoznali naši džemati, medžlisi i druge institucije Islamske zajednice. Ovo je zaista veliki jubilej, rada, truda, znanja, duhovnosti, solidarnosti i prijateljstva – kazao je direktor Tulek.

Srdačno je zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli njenom radu i njenom napretku.

U ime alumnista Medrese, biranim riječima o ovoj školi i njenom značaju govorio je prof. dr. Haris Omerika, prvi doktor nauka među njenim diplomantima, danas prodekan za nastavu na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.

– Ovaj dan je naš zajednički uspjeh, uspjeh naše medrese i naše Islamske zajednice. Islamska zajednica je kroz historiju donosila vizionarske odluke, a jedna od njih su i rezultati o kojima danas govorimo – naveo je Omerika.

U programu svečane akademije istaknuta je i činjenica da su njeni učenici dolazili iz skoro svih gradova u BiH, ali i brojnih drugih država: Sjedinjenih Američkih Država, Luksembruga, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Sudana, Palestine, Italije, Holandije, Albanije, Francuske, Makedonije, Njemačke, Australije, Sirije, Austrije i mnogih drugih država.

Na osnovu postignutih rezultata i specifičnih okolnosti u kojima djeluje i radi Medresa, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović u svom svečanom govoru je ocijenio kako se radi o školi koju treba posmatrati i kroz prizmu općeg nacionalnog interesa, budući da ona u javnom i društvenom životu artikulira, ne samo dimenziju vjerskog identiteta, već i jača nacionalni, kulturni i jezički identitet Bošnjaka kao konstitutivnog političkog naroda na prostoru Hercegovine i Muftijstva mostarskog.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, uz podsjećanje na temeljne doprinose svih bosanskohercegovačkih medresa općoj kulturi i civilizaciji na prostoru BiH kazao je da je Islamska zajednica ponosna na činjenicu da je Karađoz-begova medresa u Mostaru, u široj regiji i u cijeloj Bosni i Hercegovini prepoznata po svom kvalitetnom nastavno-odgojnom programu i po uspjesima koje njeni učenici postižu.

Apelirao je na nadležne kantonalne vlasti da pruže finansijsku podršku u radu, ne samo škole, već i njenog internata.

Prigodne čestitke povodom tridesete godišnjice reaktiviranja rada Karađoz-begove medrese prigodne čestitke uputili su ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona Adnan Velagić i direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prof. dr. Dževad Hodžić.

U programu svečane akademije, prema odluci Školskog odbora, za poseban doprinos u radu Medrese dodijeljene su plakete dr. Husein-ef. Kavazoviću, reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Salem-ef. Dedoviću, muftiji mostarskom koji je i predsjednik Školskog odbora Medrese, hafizu dr. Senaidu Zajimoviću, direktoru Vakufske direkcijeIslamske zajednice, mr. Muharem-ef. Omerdiću, dugogodišnjem rukovodiocu Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta IZ, nekadašnjem gradonačelniku Mostara Safetu Oručeviću, bivšim direktorima Medrese Šefki-ef. Tinjaku, mr. Seid-ef. Eminoviću, Mirsadu Puci i hadži Ameru Kojiću.

(Hasan Eminović/Preporod.info)