Muftija Dedović: Karađoz-begova medresa je simbol snage i kontinuiteta Bošnjaka u Hercegovini

Karađoz-begova medresa u Mostaru predstavlja jedno od ključnih središta islamskog, kulturnog i obrazovnog života u Hercegovini, čiji kontinuitet potvrđuje snagu vjere i identiteta Bošnjaka u gradu na Neretvi, ocijenio je danas muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović u obraćanju na svečanoj akademiji povodom 30 godina reaktiviranja ove škole.

Na svečanosti, kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici, muftija Dedović je podsjetio kako Mostar ima dugu tradiciju znanja i pismenosti.

– Mostar je grad koji je kroz svoju višestoljetnu kulturnu historiju bio grad knjige, učenosti, pismenosti, velikih prepoznatljivih školā i bibliotekā, znamenitih učenjaka, narodnih tribuna i prvaka – kazao je muftija Dedović.

Govoreći o korijenima Karađoz-begove medrese, Dedović je podsjetio na ulogu njenog vakifa Mehmed-bega Karađoza.

– Tada su na mostarskom sudu registrirane dvije vakufname velikog vakifa Mehmed-bega Karađoza, ovdašnjeg uglednika, kojima se legaliziraju vakufi (zadužbine) koje je on podigao da služe u vjersko-prosvjetne, naučne, kulturne i socijalne svrhe. Tako je ozvaničena njegova veleljepna džamija i službe u njoj, medresa, mekteb, biblioteka i imaret. Za funkcionisanje svih tih zadužbina vakif je uvakufio poslovne i privredne objekte koji će se izdavati pod zakup solventnim platišama i donositi prihod iz kojeg će se finansirati sve službe u njegovim vakufskim ustanovama – kazao je muftija Dedović.

Naglasio da ova medresa od svojih početaka nije bila samo škola već institucija od strateškog značaja, te da predstavlja preteču višeg i visokog obrazovanja u Mostaru, koji je, kao duhovni i politički centar Bošnjaka Hercegovine, postao središte obrazovanja i kulture.

– Pored Mostara, kao regionalnog centra, postepeno se kao važna žarišta islamske kulture i civilizacije u Hercegovini formiraju i drugi kulturni centri: Blagaj, Ljubinje, Trebinje, Nevesinje, Stolac i Ljubuški – akcentirao je muftija Dedović.

Osvrnuvši se na ratne godine, muftija je podsjetio da je grad pretrpio ogromna razaranja i gubitke, ali i da je obnovljeni rad Medrese bio simbol otpornosti i odlučnosti zajednice.

Dodao je kako je Mostar bio izložen brutalnoj agresiji, gubitku ogromnog broja nevinih osoba i sveopćem barbarskom razaranju bogatog kulturno-historijskog spomeničkog nasljeđa, ustanovā kulture, obrazovanja, zdravstva, komunalno-infrastrukturnih objekata, svih džamija, mesdžida, medresā, mekteba, vakufskih poslovnih objekata i svega drugoga što je bilo u službi civilizacije i općenito ljudskog života.

– Taj grad se dizao iz pepela, a zajedno s tim dizao se i njegov islamski duh, koji je decenijama bio pod pritiscima ateizacije, asimilacije i neslobode. Taj probuđeni, slobodni, bošnjačko-muslimanski duh ogleda se i u odlučnosti da se reaktivira rad Karađoz-begove medrese u septembru 1995. godine, u još uvijek ratnim okolnostima. Muftija Seid Smajkić, sa saradnicima, bio je svjestan svoje historijske misijske obaveze da Mostaru treba vratiti ustanovu koja će  davati doprinos na polju prenošenja emaneta i afirmaciji nacionalnog, jezičkog i kulturnog identiteta Bošnjaka, kako Mostara tako i cijelog prostora razuđenog mostarskog muftiluka – naveo je muftija Dedović.

Govorio je i o doprinosu generacija učenika medrese u poslijeratnom vremenu, kada su se mnogi svršenici, pogotovo oni iz prvih generacija, odgovorno i odlučno prihvatili imamske službe, postali predvodnici u obnovi džemata i dali dragocjen doprinos Islamskoj zajednici.

Istaknuo je i širu društvenu dimenziju rada Medrese u kontekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazavši da je naša zemlja ovim sporazumom dobila decentralizovani pravni i politički okvir s regionalnim i lokalnim nadležnostima, među kojima je i obrazovanje.

– Onda se pozicija Medrese u Mostaru i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu općeg nacionalnog interesa da ona kroz svoje djelovanje u javnom i društvenom životu artikulira, ne samo dimenziju vjerskog identiteta već i da osnaži nacionalni, kulturni i jezički identitet Bošnjaka kao konstitutivnog političkog naroda na prostoru Hercegovine i Muftijstva mostarskog – kazao je muftija Dedović.

Dodao je da, iako Karađoz-begova medresa nije među najbrojnijim školama tog tipa u BiH, ona je svojim radom potvrdila ugled i značaj.

– Postignućima na nastavnim i vannastavnim poljima te angažmanom u brojnim segmentima javnog života, zasigurno  se potvrdila kao škola koja ima mjerljive rezultate i prepoznatljivi imidž u svom narodu – rekao je muftija Dedović.

Zahvalio je političkim predstavnicima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti HNK koji su prethodnih godina doprinosili poboljšanju statusa Medrese, stvarajući time kvalitetnije uvjete za njen rad i razvoj, te iskazao nadu da će takav trend biti nastavljen i u narednom periodu.

– Oni kojima je povjereno da rade u sve izazovnijem odgojno-obrazovnom procesu i njenom menadžmentu trebaju biti visokosvjesni vremena, prostora i okolnosti u kojima djeluje Karađoz-begova medresa, a one jesu drukčije i izazovnije od drugih sredina, jer je Medresa u Mostaru više od medrese i škole. Neka im dragi Bog podari hrabrosti, istrajnosti i mudrosti da sačuvaju rad naše medrese i da se nikad više ne dogodi vakuum koji smo imali od 1918. do 1995. godine — poručio je na kraju muftija Dedović.

(Preporod.info)