Nevres Mustafić uspješno odbranio magistarski rad na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu jučer je magistarski rad odbranio Nevres Mustafić, dugogodišnji imam u Islamskoj zajednici u Republici Sloveniji i trenutni zamjenik muftije ljubljanskog.
Mustafić je srednjoškolsko obrazovanje završio u Behram-begovoj medresi u Tuzli, a dodiplomski studij na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Tema magistarskog rada je Tumačenje bismille u sufijskim tefsirima s posebnim osvrtom na Ruhul-bejan.
Magistarski rad predstavlja temeljito istraživanje razumijevanja početne kur’anske formule bismilla u okviru sufijske egzegetske tradicije. Mustafić je u svom istraživanju polazio od hipoteze da sufijski tefsiri bismillu shvataju kao višeslojni izraz Božije mudrosti, koji prevazilazi jezički nivo i otvara prostor za simboliku, duhovnu intuiciju i unutarnje spoznaje. Posebnu pažnju u svom radu posvetio je djelu Rūḥ al-bayān, osmanskog učenjaka Ismaila Hakkija Bursevija.
Mustafić je sistematično je predstavio osnove sufijske tradicije, pojasnio ključne duhovne nivoe te predstavio historijski razvoj sufijske misli i prakse. Detaljno je prikazao i najznačajnije predstavnike sufijskog tefsira i njihova djela.
Analiza ga je dovela do zaključka da sufijski mufessiri u kur’anskom izrazu prepoznaju neiscrpnu simboličku i duhovnu vrijednost, ne samo u pojedinim riječima već i u svakom pojedinačnom harfu, njegovom rasporedu i međusobnim odnosima.
Zaključci istraživanja potvrđuju da sufijski tefsir značajno doprinosi razvoju islamske egzegeze, jer kao legitimnu hermeneutičku metodu afirmira ezoterijsko tumačenje Kur’ana, koje vanjsko (zahir) značenje povezuje s unutarnjim (batin) uvidima. Time Mustafićev magistarski rad popunjava prazninu u domaćem akademskom prostoru i otvara nova istraživačka polja u islamskim naukama.
Za bosanskohercegovački i širi slovenski prostor, gdje posljednjih godina primjećujemo rastuće zanimanje za sufijske teme, Mustafićev rad predstavlja važan doprinos.
Ne donosi samo novi akademski izvor i stručnu osnovu već i most između bogate islamske duhovne tradicije i savremenog traganja za suštinom.
Njegovo istraživanje približava dubine sufijske hermeneutike ne samo stručnjacima već i široj publici koja u ovim temama traži nadahnuće za lični duhovni rast.
Sufijski tefsiri se smatraju dubokim, slojevitim i neiscrpnim, ali je Mustafić svojom jasnoćom, akademskom dosljednošću i pristupačnom prezentacijom pokazao da je moguće najzahtjevnije sadržaje približiti i onima koji nisu stručno obrazovani.
To je prepoznala i komisija, koju su činili prof. dr. emeritus Enes Karić (predsjednik i član), prof. dr. Almir Fatić (mentor) i prof. dr. Nedžad Grabus (član). Komisija je posebno pohvalila njegovu posvećenost, odgovornost i izuzetno vladanje tematikom.
(Preporod.info)
