Dr. Pramenković o razumijevanju Poslanikovog, a. s., života u ključu zapadnih naučnih metoda
Na trećem predavanju u okviru manifestacije "Selam, ya Resulallah", koju realizuje MIZ Sarajevo, govorio je dr. hafiz Almir Pramenković.
Tokom predavanja o temi "Zapadna historiografska kritika sire, analiza metodološkoh pristupa životopisu poslanika Muhammeda, a. s., u savremenim zapadnim studijama islama", dr. Pramenković se osrvnuo na dvije krajnosti u pristupu muslimana zapadnim metodama i historijskim kritikama.
– Muslimani koji prihvataju zapadne metode historijske kritike ili se djelimično slažu s njima, često se na njih gleda sumnjičavo i nerijetko se u negativnom smislu nazivaju modernistima, pa čak i hereticima. S druge strane, one koji ove metode odbacuju, često se etiketiraju kao tradicionalisti, fundamentalisti ili se smatraju nesposobnim da se nose s modernim pogledima na svijet – napomenuo je dr. Pramenković.
Također je naglasio da zbog ovakvih etiketiranja, brzopletih osuda i obostranih sumnji, često dolazi do pogrešnog shvatanja onoga što zapadna historijska kritika zaista predstavlja.
– Zapadna historijska kritika predstavlja skup analitičkih pristupa, razvijenih unutar zapadne akademske tradicije, s ciljem da se historijski izvori ispituju kritički, sistematski i kontekstualno. U islamskoj historiografiji, zapadni historijski kriticizam se primjenjuje na izvore poput hadisa, sire i klasičnih historiografskih djela, često dovodeći u pitanje njihovu pouzdanost – kazao je.
Podsjetio je da postoji i jedno dublje, fundamentalno pitanje s kojim se muslimanska intelektualna elita mora suočiti kada se bavi zapadnom historijskom kritikom.
– To je pitanje da li zapadna historijska kritika potkopava i dovodi u pitanje islamsku tradiciju, teologiju i praksu. I još važnije, kako se možemo nositi s izazovima koje ova metoda postavlja pred historiografske izvore o životu poslanika Muhammeda, a. s. – istakao je dr. Pramenković.
Naglasio je važnost jasnog artikuliranja stavova islamskih učenjaka kada se bave zapadnom historijskom kritikom.
Primjerima je ilustrovao da su pretpostavke i pristrasnosti, kao i pogrešna metodologija, dovele do mnogih različitih interpretacija Muhammeda, a. s., i njegove prve zajednice u zapadnom akademskom diskursu. Takve interpretacije se, napomenuo je, čine dijametralno suprotnima jedna drugoj.
– Ali postoji dublji problem s mnogim od ovih rekonstrukcija i interpretacija. Naime, mnoge od njih odražavaju zapadni naučni konstrukt i zapadnu naučnu misao, prilagođenu modernoj i postmodernoj klimi, više nego što govore o Arabiji iz početka 7. stoljeća, poslaniku Muhammedu, a. s., i njegovoj prvoj zajednici – zaključio je dr. Pramenković.
(Preporod.info)
