Promocija knjiga "Svitanje u Gazi" i "Buđenje Gaze" izazvala veliku pažnju: Gaza je istina koja boli

U sklopu manifestacije "Selam, ya Resulallah" večeras je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličena promocija knjiga "Buđenje Gaze" i "Svitanje u Gazi". Promotori akademik dr. Sead Alić, pjesnik Enes Kišević te moderator profesor Enes Durmišević govorili su o onome što rijetko dolazi do svjetskih medija – o stvarnom životu ljudi u Gazi. Ne brojkama i statistici, nego o majkama, očevima, djeci, pjesnicima i borcima za dostojanstvo. O običnim ljudima koji se nisu predali.

U fokus promocije nisu stavljeni samo zločini nego i otpor, snaga, vjera, obrazovanje i kultura palestinskog naroda. Istaknuto je da Gaza nije samo simbol humanitarne krize već duhovna tvrđava slobodnog čovjeka.

– Ljudi u Gazi nisu brojke. Iza svake smrti stoji ime, osmijeh, priča, djetinjstvo, želja za običnim životom bez straha – poručio je Alić.

Govoreći o važnosti istine, dr. Alić je citirao izraelskog historičara Ilana Papea koji je rekao da su Palestinci imali izbor: pokoriti se etničkoj segregaciji ili pružiti otpor. Oni su, navodi Pape, izabrali dostojanstvo, iako znaju da će to možda značiti kraj.

– Knjiga "Svitanje u Gazi" nije samo zbirka brojki, to su dirljive priče o ljudima čiji životi nisu brojevi u statistici – to su majke, djeca, braća i sestre, čiji su dani ispunjeni strahom, ali i neugaslom nadom. I dok dječiji zmajevi lete nad morem, a avioni donose smrt, oni nastavljaju vjerovati u slobodu, kao jedinu svjetlost u tami – kazao je Alić.

Govoreći o djelima koja su večeras promovirana, istaknuto je kako ona sadrže svjedočanstva više od 60 autora, uključujući novinare, umjetnike i obične građane Gaze. Njihove poruke su, kažu večerašnji govornici, jednostavne i snažne:

"Nemojte nas svoditi na žrtve. Mi se borimo. Mi postojimo. I nismo se predali."

Tokom svog izlaganja, dr. Alić je spomenuo i neke tragične, ali duboko ljudske scene: dječake koji bacaju kamen na tenk, pa se uvečer vraćaju kući i plaču. Djeca koja pitaju hoće li umrijeti zato što njihove majke pišu istinu. Ljudi koji ne slave što su preživjeli jer znaju da je smrt tada pogodila nekoga drugog.

– Oni koji ubijaju ne ubijaju samo ljude – oni ubijaju i osjećaj. Gaza nije pala. Ona nas je nadživjela – naglasio je.

Posebno je istaknuta važnost čitanja i razumijevanja – da je ono što se u Gazi dešava mnogo više od vijesti i medijskih izvještaja. To je borba za očuvanje čovječnosti u svijetu u kojem se duhovne vrijednosti urušavaju.

– Mi moramo jednostavno imati na umu da je jedino vjera ono što je Palestince održalo u njihovoj želji da ostanu u svojoj domovini i da je ta vjera, na neki način, jedan oblik oslobađanja i iskupljenja svijeta – dodao je Alić.

Učesnici promocije su podsjetili da je Gaza – uprkos blokadi, ratovima i stalnom nasilju – imala jednu od najviših stopa pismenosti u arapskom svijetu. Da su ljudi Gaze vjerovali u znanje, u knjigu, u riječ, i da je upravo ta riječ ono što ih čini nepokorenima.

– Gaza je istina koja boli, ali oslobađa. Paradigma Božije poruke na zemlji. Dok drugi ubijaju, ona svjedoči. Dok drugi šute, ona viče. I dok je možda više neće biti na mapi – bit će je u savjesti svijeta – poručeno je s ovog skupa.

Prisutnima se obratio i Mustafa Bećirović, vlasnik izdavačke kuće "Kupola" koja je i objavila ova dva djela. Govoreći o životu u Gazi i porukama koje su kroz knjige i priče ljudi proizašle, Bećirović je podijelio duboko emotivno i intelektualno iskustvo koje mu je promijenilo razumijevanje Gaze.

Gaza nije samo geografska tačka na karti, ona je simbol nečega puno dubljeg. Bećirović, kroz svoja iskustva sa saradnicima i autorima, naglašava da Gaza nije samo "zemlja", ona je "svjetlo".

– Gaza nas uči da Istok i Zapad više nisu vrijednosti, već samo geografski pojmovi. Buđenje svitanja Gaze je novo svitanje života na zemlji, koje uzdrmava temelje lažnih vrijednosti i ljudske patnje – istakao je Bećirović.

Za njega, Gaza je postala simbol ne samo otpora već i upozorenje svim moćnicima koji ne reagiraju na zločine i nepravde koje se događaju pred njihovim očima.

– Svijet je izgradio svoja zdanja na krvi, a Gaza je postala smrtna opomena onima koji zlostavljaju čitave narode“, zaključuje Bećirović, pozivajući nas da ne zaboravimo da su svaka borba za slobodu i svaki ljudski život vrijedni poštovanja i odbrane.

U vremenu kada je svijet često nijem pred nepravdom, ova promocija i ove knjige nude drugačiju perspektivu: onu koja ne traži sažaljenje, već istinu, empatiju i akciju. Gaza nas, možda više nego iko, uči šta znači ostati uspravan i dostojanstven u vremenu tame.

Pjesnik Enes Kišević je, ilustrujući okrutnost zločinca, večerašnju publiku dirnuo s nekoliko citata i pjesama. Najveću pažnju publike i najveće emocije pobudila je njegova pjesma "Havino preklinjanje", koju dijelimo s čitaocima našeg portala.

One noći,
kad su me njih sedmorica
silovali u logoru,
molila sam Te da iz utrobe moje
ispljuneš sjeme soja pasjeg,
zašto me uslišio nisi Gospode,
kad ništa ti skrivila nisam?

Molila sam Te
da me bar načas lišiš
nadzora mučitelja mojih,
kako bih sama sebi
utrobu noktima iskopala

Zašto me uslišio nisi Bože moj
kad ništa ti skrivila nisam?

Okretala sam glavu od vode,
okretala glavu od kruha,
ne bi li se smrt mojim molitvama smilovala,
ali kako da se smrt smiluje meni
kad sve je u tvojim rukama Svemogući.

Molila sam one koji su me silovali,
one koji su mi Majku zaklali,
one koji su mi kuću spalili,
zaklinjala ih imenom Tvojim
da sve ću im oprostiti
ako me ubiju,
ako me na četvero raščejreče;
nisu me uslišili Gospode,
nego su mi jabuku pružali
danonoćno opipavajući
kako napreduje njihov plod.

Onoga jutra,
kada se prvi put dijete u meni pomaklo,
molila sam Te
da se moj čovjek Alija
s bojišta ne vrati;

Nisi me uslišio Gospode,
nego si učinio
da me sprovedu do bolnice,
četiri da me doktora
za ruke i noge rastežu,
da butinama ne bih
zadavila ovo dijete
koje sam više od sunca
željela mrtvo vidjeti
ili da ono mrtvu
svoju majku ugleda,
zašto me uslišio nisi
dobri moj Bože,
kad ništa Ti,
kao ni ovo djetešce nedužno,
učinila nisam?

Daj mi snage,
milostivi Bože moj,
podignuti ovo muško dijete,
koje nitko osim Tebe
sačuvao ne bi,
i daj merhameta,
djetetu ovom,
s ljudima i sa istinom
njihovom živjeti,
nesretna Te njegova
majka Hava preklinje

(Preporod.info)