Centralna mevludska svečanost muftijstva zeničkog u Tešnju: Priznanje "Hasan-ef. Škapur" uručeno profesoru Safvet-ef. Haliloviću

U Ferhad-begovoj džamiji u Tešnju danas je održan tradicionalni mevlud Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tešanj i centralna manifestacija Muftijstva zeničkog povodom 12. rebi'ul-evvela, datuma rođenja Muhammeda, a. s.

Ovom prilikom uručeno je ovogodišnje priznanje i nagrada iz Fonda ''Hasan-ef. Škapur" za doprinos u razvoju islamskih znanosti hafizu Safvet-ef. Haliloviću.

Priznanje je uručio muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević.

Nakon što su imami iz Tešnja proučili mevlud, prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašić, koji je podsjetio na vrijednosti i značaj mevluda te ukratko predstavio biografiju ovogodišnjeg dobitnika.

Govoreći o značaju mevluda, zenički muftija, hafiz Mevludin-ef. Dizdarević kazao je da se rođenje posljednjeg Božijeg poslanika stoljećima unazad posebno obilježavalo.

– Muslimani su uvijek čuvali i njegovali spomen na Muhammeda, a. s., i uvijek su mu davali prednost u odnosu na sebe – kazao je Dizdarević.

Prisutne je podsjetio kako je Hasan-ef. Škapur upravo jedan od takvih muslimana koji je u vremenu socijalizma prevodio knjige na naš jezik, a jedna od njih je sahih imama Buharije.

– I danas mi imamo razne knjige prevedene na naš jezik i druga djela imama Buharije, ljude koji su puno više uradili od Hasana Škapura, pa se pitamo zašto je on velik? Velik je zbog toga što je bio prvi. Zbog toga ga se sjećamo i njegovu vrijednost prenosimo na nove generacije – istakao je Dizdarević.

Dodao je kako se kroz svoj rad dobro upoznao s radom rahmetli Škapura, koji je uviijek volio knjigu i nauku.

– Njegova djela prevedena su na devet svjetskih jezika. Drago mi je da Medžlis Tešanj njeguje tradiciju ovog priznanja i njeguje prave vrijednosti, u vremenu kada se one baš i ne njeguju – dodao je muftija Dizdarević.

Hafiz Safvet-ef. Halilović je zahvalio na dobivenom priznanju, istakavši kako se kao odani Allahovi robovi, stalno moramo Gospodaru na blagodatima zahvaljivati.

– Jedna od tih blagodati je i naš poslanik Muhammed, a. s., i uistinu je on najveća blagodat za ljude. Ako ne budemo znali koristiti na ispravan način ovu blagodat, nećemo ni druge – pojasnio je Halilović.

Podsjetio je pristune na stradanja naše braće u Gazi, istakavši kako se tamo ne ruše samo kuće, tamo nestaje čovječanstvo.

– Jer ona civilizacija koja je dozvolila da se ovako nešto desi, ne može više biti uzor. To govore i najveći umovi svijeta, to potvrđuju i drugi naučni sistemi. Što se izbjegli put koji je pokazao Muhammed, a. s., zato treba da budemo zahvalni Allahu što imamo naše džamije, što imamo Islamsku zajednicu, organizovan vjerski život. To treba jako cijeniti i poštovati – dodao je Halilović.

Hafiz Safvet-ef Halilović redovni je profesor Tefsira, Sire i Kur'anske antropologije na Islamsom pedagoškom fakuletu u Zenici te član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka.

Studirao je na poznatom islamskom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, gdje je diplomirao (1992), završio postdiplomske studije i magistrirao (1997) i doktorirao na Odsjeku za tefsir i kur'anske nauke (2001). Kao gostujući profesor predavao je na postdiplomskim studijama Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Teološkog fakulteta (Ilahiyat Fakültesi) Istanbulskog univeziteta.

Objavio je dvadeset knjiga i nekoliko desetina originalnih naučnih i stručnih radova iz područja tefsira, sire, kur'anske antropologije, problema savremenog društva, povijesti religija, islamskog odgoja i obrazovanja.

Neke od njegovih knjiga prevedene su na engleski, njemački, španski, francuski, turski, albanski i češki jezik, a nekoliko knjiga napisao je i objavio izvorno na arapskome jeziku. Saradnik je više islamskih novina i časopisa.

Aktivno je učestvovao na brojnim naučnim simpozijima u Bosni i Hercegovini i svijetu. Držao je predavanja i seminare u Kairu, Dohi, Istanbulu, Bejrutu, Dakaru, Beču, Štokholmu, Geteborgu, Zagrebu, Kopenhagenu, Tunisu, Kuala Lumpuru, Maskatu, Njujorku, Njudžersiju, Sirakijusu, Bostonu i Harfordu.

Najveće i najznačajnije djelo profesora Safveta Halilovića je "Tefsir – komentar Kur'ana časnog" (štampano u četiri velika toma, preko 2.200 stranica). Pisanje tog kapitalnog djela trajalo je punih jedanaest godina, i to je prvi tefsir – komentar cijeloga Kur'ana koji je napisao jedan bošnjački alim od vremena kako islam egzistira na ovim prostorima.

(Preporod.info)