Muslimanski izumi koji su promijenili svijet: Kahva

Prema historijskim izvorima, 1400-tih kahva je postala veoma popularno piće među muslimanima Jemena, na jugu Arapskog poluotoka. Postoji legenda da je čoban (po nekima iz Jemena, a po nekima iz Etiopije) primijetio da njegove koze postaju veoma energičnije i razigrane kada jedu plodove jednog određenog drveta. Skupio je hrabrost da i sam proba to zrnevlje i uočio je da i njemu daju energiju. Vremenom se razvila tradicija prženja i mljevenja zrnevlja, te kuhanje u vodi kako bi se dobio gorki i jaki napitak. I tako je rođena kahva.

Bez obzira da li se priča o čobanu zaista desila, kahva je našla svoj put od jemenskih visoravni do ostatka Osmanskog carstva, glavnog islamskog carstva 15. stoljeća. Mjesta za ispijanje kahve koja su se specijalizirala u pripremi novog napitka pojavljuju se sve češće u svim glavnim centrima islamskog svijeta: Kairu, Istanbulu, Damasku, Bagdadu.

Od islamskog svijeta, napitak je pronašao svoj put u Evropu kroz veliki trgovački grad - Veneciju. Iako su je, na početku, katoličke vlasti nazivale ‘muslimanskim napitkom’, kahva je postala dijelom evropske kulture. Dućani koji su isključivo služili kahvu su 1600-tih bili mjesta gdje su se filozofi sretali i diskutovali o stvarima kao što su ljudska prava, uloga vlasti i demokratija. Ovi razgovori uz kahvu su iznjedrili nešto što će se poslije nazvati ‘prosvjetiteljstvo’, jedan od najmoćnijih intelektualnih pokreta savremenog svijeta.

Od jemenskog čobana, preko oblikovanja evropske političke misli, do jedne milijarde šoljica na dan, ova muslimanska 'inovacija' je izgleda jedan od najvažnijih izuma ljudske historije.

Sa engleskog jezika prevela: Lejla Ganijun

(lostislamichistory.com)