Promjene Zakona o prebivalištu u BiH stupaju na snagu

Reagirale su i Građanska koalicija "1. mart", ali i Islamska zajednica Bosne i Hercegovine, smatrajući da ovaj zakon direktno utječe na prava povratnika:

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dijeli veliku zabrinutost bošnjačkih povratnika, nevladinih organizacija i dijela javnosti da će usvajanje Prijedloga Zakona o prebivalištu ne samo onemogućiti dalji povratak prognanih, nego i ostanak onih koji su se već vratili, te dati zakonsku podršku aktima diskriminacije i dovršenja etničkog čišćenja administrativnim putem.

Prema odredbama tog zakona - potreban je dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu stana ili kuće, odnosno ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu.

Ovom ugovoru potreban je i dokaz o vlasništvu stanodavca.

Kada je riječ o iznajmljivanju stana, potrebna je ovjerena izjava stanodavca s njegovim pristankom da određena osoba može biti prijavljena na toj adresi.

Ako je u toku legalizacija ili uknjižavanje objekta u kojem se želi prijaviti prebivalište, potrebna je potvrda organa nadležnog za taj spor.

Rok za prijavu adrese je 15 dana.

"Da se zna gdje ko živi"

Iz Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini kažu da podržavaju ovaj zakon.

"Ovo pokazuje da se mora urediti Bosna i Hercegovina, da se zna ko gdje živi. Kada smo radili istraživanje, 727.000 [ljudi] smo zatekli u kućama. Od toga 15 posto nije bilo prijavljeno, a to je velika cifra. Ovo je prisutno i kod Srba, i kod Hrvata, i kod Bošnjaka", ističe Mirhunisa Zukić iz ove unije.

"Konkretno ću reći: U Kantonu 1 i 10 imamo Srbe koji su se vratili, ali nijedan gotovo nije prijavljen. Ni u Livnu, ni u Kupresu, ni u [Bosanskom] Grahovu, jer su prijavljeni u [bh. entitetu Republika Srpska] RS-u, gdje ostvaruju i penziono, i zdravstveno osiguranje. Isto tako s Hrvatima. U Posavini, ljudi žive u Derventi, u [Bosanskom] Brodu, u Odžaku, ali su prijavljeni u Republici Hrvatskoj, jer tamo imaju bolje uslove za život, veće mirovine. I, također, kod Bošnjaka, masovno. U Kantonu Sarajevo su prijavljeni, a žive u istočnoj Bosni, u Rudom, u Višegradu, u Foči posebno... A to je veliki problem kada je u pitanju rekonstrukcija kuća. Oni, jer nisu prijavljeni u mjestima povratka, automatski gube pravo da im se kuće poprave", kazala je Zukić.

BIR.ba/Al Jazeera