Obnova bisera rogatičke čaršije Arnaudije džamije čeka građevinsku dozvolu

Dugo čekana obnova džamije Arnaudije, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine koji je stoljećima krasio čaršiju u Rogatici, kasni zbog administrativnih procedura.

Iz Vakufske direkcije potvrdili su da još uvijek nije izdata građevinska dozvola za ovaj projekat. Sve aktivnosti na izradi glavnog projekta ranije su završene i on je preveden na turski jezik.

Protokol o obnovi Arnaudije potpisali su 2018. godine čelnici direkcija vakufa Republike Turske i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nadležnim organima zvanično je podnesen zahtjev za dobijanje građevinske dozvole i očekivala se brža dinamika administrativnih procedura. Međutim, okolnosti za početak radova još uvijek nisu stvorene. Cilj obnove je da se izgled džamije vrati u što izvornije stanje.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2003. godine donijela je odluku da se mjesto i ostaci džamije proglase nacionalnim spomenikom. Nacionalni spomenik obuhvata prostor na kojem se nalazila džamija, kao i njen harem.

Tačnu godinu izgradnje Arnaudije nije moguće precizno utvrditi, ali se pretpostavlja da je zajedno s mahalom nastala između 1529. i 1558. godine. Osnivač džamije i mahale bio je Husein-beg Arnautović, zbog čega je u narodu poznata i kao Arnautovića džamija.

Iz njegove vakufname, napisane 23. aprila 1558. godine, koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, saznaje se da je uvakufio džamiju, mekteb, tabhanu, 21 dućan, kuću s baštom, hamam, karavan-saraj, tri mlina i valjaonicu sukna na Rakitnici, te da je doveo vodovod do džamije i mahale. Džamiju je izgradio neimar Jusuf, koji se spominje kao svjedok u Husein-begovoj vakufnami.

Autentičnost je Arnaudija izgubila 1938. godine, kada joj je smanjen unutrašnji prostor, pokrivena crijepom, izmijenjeni prozori, dok je samo munara zadržala raniji izgled.

Tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine, zajedno s ostalim rogatičkim džamijama spaljena je i Arnaudija. Istu sudbinu doživjela je i 1992. godine kada je potpuno srušena, a njeni ostaci odvezeni s mjesta na kojem se nalazila, kako bi nestao trag o postojanju Bošnjaka Rogatice, koji su tokom agresije zatvarani, ubijani i protjerani sa svojih ognjišta.

Obnovu Arnaudije brojni Rogatičani u Bosni i Hercegovini i dijaspori očekuju s nestrpljenjem, a njeno ponovno podizanje značilo bi da Rogatica, nakon obnove Šadžaudinove (Čaršijske) džamije 2007. godine, konačno upotpuni svoj prepoznatljivi prijeratni izgled.

(Preporod.info)