Kraljeva Sutjeska: Proučena dova i održan tradicionalni mevlud

Kod džamije sultana Mehmeda II Fatiha u Kraljevoj Sutjesci danas je proučena dova i održan tradicionalni mevlud, u prisustvu velikog broja vjernika iz okolnih džemata, ali i drugih srednjobosanskih gradova.
– U vremenu kada su sve vrijednosti stavljene pod neki novi upit, kada su mnoge tradicionalne vrijednosti praktično istisnute ili se istiskuju ili se dovode u pitanje, oživljavanje ili čuvanje jedne ovakve prakse za nas je od izuzetnog značaja, s obzirom na činjenicu da nas, hvala Allahu dž. š., vraća našim korijenima, potvrđuje naš legitimitet i opstojnost na ovim prostorima – izjavio je rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Vehid-ef. Arnaut, u svojstvu izaslanika reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića.
Koliko je važna tradicija, kako je ocijenio, ljudi shvate tek onda kada je izgube, kad je ogole do onoga što, uslovno rečeno, mogu biti samo čisti propisi.

– Poslanik, a. s., je svojom praksom pokazao da je, usvajajući značajan dio predislamskih praksi koje se nisu kosile s islamom, o njima se pozitivno izrazio, dao nam signal da, ustvari, sve ono što se ne kosi s našom plemenitom vjerom, može biti implementirano i može obogatiti naš i vjerski, i duhovni, i imanski sadržaj – kazao je efendija Arnaut.
Govoreći o samom mjestu održavanja mevluda, ocijenio je kako je ono specifično samo po sebi, zbog činjenice da je u povijesti islama na ovim prostorima izgrađena jedna od prvih džamija u kojoj su ljudi tek učili osnove islama, da se nalazi ispod kraljevskog grada Bobovca i u prostoru koji je multietnički obilježen i označen.
– Sve ovo nam govori da je ovo, uslovno rečeno, jedna Bosna u malom, u kojoj vrijedi čuvati sve ono što nas može vratiti unazad, ali, također, i davati nam smjernice za budućnost – kazao je Arnaut.
Neposredno prije programa, džuma-namaz je predvodio izaslanik muftije sarajevskog dr. Samed-ef. Omerdić, istakavši kontinuiranu tradiciju i značaj džamija u životu vjernika.

– Naše džamije su mjesta naše duhovnosti. Dok stojimo, rame uz rame, jačamo naše jedinstvo i solidarnost. One su centri istine koje pozivaju na mir, dobrotu i pravednost. Džamije su orijentiri u našim životima – kazao je, između ostalog, dr. Omerdić.
Tradicija učenja dove i mevludi-šerifa u Kraljevoj Sutjesci seže u historiju do dana kada je sultan Mehmed ll Fatih dao sagraditi džamiju 1463. godine, nadomak Kaknja, i u njoj lično klanjao džuma-namaz sa svojim vojnicima te uputio dovu da mu blagoslovi njegov emanet širenja baklje islama na ovim prostorima.
Od tada, posljednjeg petaka u mjesecu augustu sakupi se mnoštvo vjernika kako bi zajednički obavili džuma-namaz, učili odlomke iz Kur'ana, mevlud, a na kraju proučili i dovu.
– Ovdje je 1463. godine napravljena džamija i obavljena prva džuma. Od tada pa do danas, ako Bog da i ubuduće, njeguje se tradicija održavanja džuma-namaza u ovim prostorima, odnosno u džamiji, i učenja dove, a, u posljednje vrijeme, i mevluda u džamiji poslije džume – podsjetio je glavni imam Medžlisa Islamske zajedncie Kakanj mr. Zakir-ef. Ljubović.

U ovoj džamiji, kako je dodao, nalazi se i mihrab, među prvim u BiH.
– Dakle, naši preci su tada prvi put imali priliku da spoznaju u kom pravcu je Kaba, Mekka. Naučeni su da se okrenu u tom pravcu, podučeni su vjeri, formiranju safova i obavljanju namaza u džematu. Klanjala se džuma, bajram-namazi. Dakle, ovdje su se naši preci prvi put susreli s organiziranim ispoljavanjem islama i, s te strane, ova džamija ima veliki značaj. Na njenim temeljima i vrijednostima, na osnovu kojih je uspostavljena, mi i danas svjedočimo da se Islamska zajednica razvila i razvija i da mi, čuvajući tradiciju, imamo, ustvari, snage da idemo dalje u budućnost – kazao je Ljubović.
Današnjem programu su prisustvovali i predstavnici Diyaneta Republike Turske, hafiz Ibrahim Cusan i Samed-ef. Pašalić.
Džamija u Kraljevoj Sutjesci je jedna od najstarijih džamija iz osmanskog perioda, a nalazi se na putu prema starom kraljevskom gradu Bobovac.
Prema predaji, sultan Fatih je vidio mrava koji se spiralno penje uz štap, što ga je asociralo na penjanje na minaret, te je naredio izgradnju džamije.
Zanimljiv podatak je da je ova džamija sagrađena za samo tri dana. Džamija nikada nije bila porušena niti značajnije oštećena, tako da je i danas za prolaznike, koji dolaze ili prolaze kroz Kraljevu Sutjesku, u prvobitnom obliku.
Manje rekonstrukcije su urađene od 2004. do 2016. godine. Džamija je danas i na listi nacionalnih spomenika BiH.
(Amina Imamović/Preporod.info)