Gazi Husrev-begov bezistan: Kameni rukopis Orijenta u srcu Sarajeva

U staroj jezgri Baščaršije smješten je Gazi Husrev-begov bezistan, monumentalni svjedok prošlosti Sarajeva. Već stoljećima pripovijeda staru i plemenitu priču trgovaca s istoka i zapada, priču poput sevdalinke utisnute među kamene zidove i zasvođene hodnike.

Bezistani su impozantne, natkrivene tržnice orijentalnog svijeta u kojima su bili više od mjesta trgovine. To su prostori na kojima su se susretali roba i ljudi, mirisi i jezici. Riječ bezistan dolazi iz perzijskog jezika – „bez“ znači platno, a „stan“ mjesto – dakle, mjesto platna, mjesto trgovine.

U Bosni i Hercegovini postojalo je više bezistana, ali su do današnjih dana sačuvana samo dva: Brusa-bezistan i veličanstveni Gazi Husrev-begov bezistan, oba smještena na Baščaršiji.

Gazi Husrev-begov bezistan podignut je kao vakuf oko 1540. godine, u vrijeme kada je Sarajevo doživljavalo procvat pod okriljem Osmanskog Carstva. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice, u dužini od 109 metara, gdje se nižu mali dućani.

Do njegove unutrašnjosti vode četiri ulaza: dva svodovima natkrivena iz glavne ulice te po jedan iz Ferhadije i iz Ulice branilaca Sarajeva. Unutrašnji prostor je bazilikalnog tipa, s centralnim dijelom natkrivenim izduženim bačvastim svodom, koji čuva tišinu prošlih vijekova.

S obje strane centralnog hodnika smješteno je ukupno 70 dućana, pažljivo uklopljenih u bačvasto zasvođene prostorije, okomito postavljene prema hodniku. Prirodno svjetlo stidljivo se probija i jedva dopire do unutrašnjosti – tek kroz niz luneta smještenih ispod svoda stvara atmosferu polusjene. Zato prostor već dugo obasjava električna rasvjeta, diskretna i ravnomjerno raspoređena, poput zvijezda koje su se spustile s neba da čuvaju njegovu tihu svetost.

Na zapadnoj strani, centralni dio bezistana nekada je bio povezan s avlijom Tašli-hana – još jednim draguljem Gazi Husrev-begovog trgovačkog kompleksa, danas izgubljenim, ali ne i zaboravljenim.

Gazi Husrev-begov bezistan nije samo zgrada, to je kapija kroz koju se ulazi u dušu Sarajeva – vječni spoj Orijenta i Balkana, tišine i žamora, prošlosti i sadašnjosti.

Gazi Husrev-beg, veliki dobrotvor i prosvjetitelj, sagradio je i mnoge druge objekte: Kuršumli medresu, džamiju, imaret, hanove, hamame, kao i dućane namijenjene ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata.

I dok posjetitelji, turisti i domaće stanovništvo prolaze kamenim hodnicima, osluškuju šapat zidova i riječi putopisca Evlije Čelebije, koji je u 17. stoljeću zapisao:

Na ovom svijetu postoji mnogo gradova s imenom Saraj… Ali ovaj bosanski, obedemljeni grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih.

(Preporod.info)