Spasioci u Federaciji BiH čekaju usvajanje zakona i podršku vlasti

Očekuju da bi dokument do kraja godine mogao ući u parlamentarnu procedure, a zakon bi, kako ističu spasioci i predstavnici civilne zaštite, prvi put sistemski uredio status pripadnika GSS-a, njihova prava i obaveze te finansiranje rada i opreme, čime bi se značajno unaprijedio sistem zaštite i spašavanja u Federaciji BiH.

Bosna i Hercegovina nema gorsku službu niti zakon o njoj na državnom nivou, već na federalnom odnosno nižim nivoima vlasti.

Gorske službe spašavanja u BiH već više od šest decenija djeluje gotovo isključivo na volonterskoj osnovi, a njeni pripadnici spašavaju živote u planinama, nepristupačnim terenima, pod ruševinama ili u teškim vremenskim uvjetima, često uz rizik po vlastiti život. Ipak, i pored ključne uloge u vanrednim situacijama, njihov status u pravnom sistemu Federacije BiH i dalje je nedefiniran.

Nermin Demir, član Gorske službe spašavanja Kantona Sarajevo, naglašava da su sigurnosni segmenti nacrta u završnoj obradi.

–  Zakon je već trebao biti poslan u skupštinsku proceduru, ali ostala su još neka pitanja iz oblasti sigurnosti koja trebamo uskladiti. Očekujem da do kraja godine bude spreman. Njegovo donošenje bi nam olakšalo posao, postavilo nas na mjesto koje zaslužujemo i riješilo radni status spasilaca u trenutku odlaska na akcije. Poslodavci bi tada bili obavezni omogućiti spasiocima odsustvo s posla za potrebe intervencija, a imali bismo i osiguranje u slučaju povreda. Također, obezbijedila bi se sredstva za održavanje vozila i opreme, što je od presudnog značaja za naš rad. Ostali bismo volonteri bez ikakvih naknada, ali barem ne bismo iz vlastitog džepa pokrivali troškove akcija. Nama je ljubav prema spašavanju života daleko veća od materijalne koristi – kazao je Demir Feni.

Inicijativa za izradu zakona Vladi FBiH upućena je još početkom godine iz oba doma Parlamenta Federacije. Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, jedna od inicijatorki za izradu i donošenje zakona o Gorskoj službi u FBiH, podsjeća da su u dopisu Vladi naglašena tri ključna problema: finansiranje hladnog pogona, pravo na odsustvo s posla i zdravstveno osiguranje spasilaca.

– Tražili smo formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika GSS-a i civilne zaštite, koja bi izradila zakonski tekst. Odgovor Vlade još nismo dobili. U međuvremenu je Hercegovačko-neretvanski kanton usvojio vlastiti zakon kojim su ta pitanja riješena, a u Kantonu Sarajevo je priprema zakona u toku – navodi ona.

Da je problem nedefiniranog statusa spasilaca dugogodišnji, potvrđuje i Jelena Pekić delegatkinja u Domu naroda Federalnog parlamenta, koja je u februaru ove godine Vladi FBiH, te rukovodstvima Predstavničkog i Doma naroda, uputila inicijativu za donošenje propisa.

– Od Federalne uprave civilne zaštite smo očekivali da preuzme ulogu nosioca i inicijatora izrade zakona. Smatramo da je on potreban kako bi se regulisao rad GSS-a, od prava na zdravstveno osiguranje tokom intervencija do finansiranja hladnog pogona i pokrivanja troškova goriva i ishrane. Vrlo važno je i da spasioci imaju zakonski omogućeno odsustvo s posla bez posljedica po radni odnos. Najbolje bi bilo urediti ovu oblast na državnom nivou, ali to se nikada nije desilo zbog nedostatka političke volje. Zato smatramo da je entitetsko rješenje, poput onog koje već postoji u Republici Srpskoj, trenutno najrealnije – ističe Pekić.

Prema važećim propisima, GSS u Federaciji BiH najčešće djeluje kao dio sistema civilne zaštite, imenovan od općina i kantona. Federalna uprava civilne zaštite u većini slučajeva ima potpisane sporazume ili ugovore sa stanicama GSS-a, ali nedostatak jedinstvenog zakonskog rješenja ostavlja prostor za probleme u praksi.

Direktor FUCZ Aldin Brašnjić objašnjava da su spasioci često u nepovoljnom položaju.

– Većina naših članova GSS-a su volonteri zaposleni u privatnim kompanijama. Kada dobiju poziv za akciju, često nailaze na prepreke. Neki poslodavci im ne žele odobriti odsustvo, drugi im ne priznaju dnevnice, a bilo je i slučajeva da ljudi ostanu bez posla zbog višednevnog učešća u akcijama. Zakon bi jasno propisao obavezu poslodavaca da omoguće odsustvo spasiocima, a to je sada ključni problem. Također, imamo situacije gdje pojedine stanice GSS-a žele djelovati izvan sistema civilne zaštite, na poziv građana ili drugih institucija, bez uključivanja nadležnih službi. Takav model nije prihvatljiv – GSS mora biti dio sistema zaštite i spašavanja – poručuje Brašnjić.

On dodaje da u BiH ne postoji krovna državna organizacija GSS-a, nego se službe formiraju na nivou entiteta, kantona, distrikta i općina. To dovodi do neujednačenosti u opremljenosti, obučenosti i načinu finansiranja.

– I pored toga, tradicija volonterskog spašavanja života u BiH traje više od 60 godina. Ljudi bez ikakve finansijske naknade ulažu svoje znanje, vrijeme i energiju kako bi pomogli drugima. Mi smo uvjereni da bi zakon, po uzoru na Hrvatsku, koja ima detaljno uređen GSS, donio jasne standarde, definisao prava i obaveze, te poboljšao saradnju s institucijama vlasti – naglašava.

Gorska služba spašavanja u svom radu pokriva širok spektar zadataka – od akcija potrage i spašavanja u planinama, kanjonima i šumama, do intervencija prilikom poplava, klizišta ili drugih prirodnih katastrofa. U nekim kantonima, poput HNK-a, rad GSS-a već je zakonski reguliran, dok u drugim kantonima službe djeluju na osnovu lokalnih odluka i sporazuma, što stvara neravnopravan položaj među spasiocima.

Predstavnici GSS-a ističu da, iako su volonteri, njihova misija spašavanja života zahtijeva ozbiljnu logistiku i pripremu, od specijalizirane opreme, vozila, komunikacijskih sistema, do stalne obuke i spremnosti na intervencije u svako doba dana i noći. Finansiranje „hladnog pogona“ – troškova koji nastaju i kada nema akcija – trenutno uglavnom zavisi od lokalnih budžeta, donacija i ličnih izdvajanja članova.

U Federaciji BiH trenutno djeluje više desetina stanica GSS-a, okupljenih u različite organizacione oblike, ali bez jedinstvenog entitetskog propisa. Donošenje zakona, prema riječima sagovornika, ne bi samo olakšalo rad spasilaca, već i osiguralo da građani Federacije dobiju pravovremenu i profesionalnu pomoć u kriznim situacijama.

– Zakon ne tražimo zbog nas lično, nego zbog onih kojima pomažemo. Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život. Naša je želja da imamo jasan pravni okvir koji nam omogućava da radimo svoj posao na najbolji način – zaključuje Nermin Demir iz GSS-a.

(Preporod.info)