Zaštita prirode – Istraživanja na zaštićenim područjima u FBiH zahtijevaju dozvole i nadzor

Povodom otkrića više od 40 novih podzemnih objekata na području planine Čvrsnica, koje su evidentirali učesnici 16. međunarodne speleološke i naučno-istraživačke ekspedicije “Ponor Kovači – Izvor Ričine 2025”, Federalni šumarski inspektorat, u čijoj je nadležnosti i zaštita prirode, ističe značaj posvećenosti očuvanju prirodnih vrijednosti i zakonitog postupanja u oblasti speleoloških istraživanja.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, speleološki objekti (pećine, jame i slično) predstavljaju izuzetno osjetljive dijelove prirodne baštine, odnosno ekosisteme koji mogu sadržavati endemske vrste, geološke formacije neprocjenjive vrijednosti i mikroklimatske uslove koje je lako narušiti.

Stoga, njihovo istraživanje podliježe jasno definisanim zakonskim obavezama i zahtijeva poseban stručni pristup i obavezu prijave nadležnim institucijama radi provođenja odgovarajućih mjera zaštite.

Time se obezbjeđuje očuvanje izvornog stanja pećinskih ekosistema, zaštita rijetkih i endemskih vrsta i sprječavanje neovlaštenih intervencija koje mogu dovesti do trajnog oštećenja prirode.

Također, Zakon jasno propisuje da je, prilikom otkrića speleološkog objekta, obavezno obustaviti radove i odmah obavijestiti Federalno ministarstvo okoliša i turizma i nadležno kantonalno ministarstvo.

Federalno ministarstvo donosi rješenje koje definiše mjere zaštite, u skladu s principom održivosti i odgovornosti.

Poštivanjem tih odredbi omogućava se sprječavanje trajnih oštećenja prirodnih formacija, očuvanje biodiverziteta i prirodne ravnoteže i usklađivanje ljudskih zahvata sa osnovnim vrijednostima prirode.

Na ovaj način, speleološka istraživanja doprinose naučnom razvoju, ali ne nauštrb prirode, već uz njen puni zakonski integritet i uz poštivanje ciljeva zaštite prirode koji uključuju očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, trajnu zaštitu prirodnih vrijednosti, održivo korištenje prirodnih dobara te osiguranje prava građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi.

Stoga, iz Federalne uprava za inspekcijske poslove podsjećaju na relevantne odredbe Zakona o zaštiti prirode i potrebu njihovog dosljednog poštivanja, s posebnim fokusom na obavezu prijave otkrića speleoloških objekata (svako novo otkriće speleološkog objekta ili njegovog dijela mora biti prijavljeno Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i nadležnom kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana); zabranu oštećivanja prirodnih vrijednosti (zabranjeno je oštećivanje, uništavanje i iznošenje spiljskog nakita, podzemnog živog svijeta, fosilnih, arheoloških i drugih nalaza, kao i izmjena stanišnih uvjeta u objektu, njegovom nadzemlju i okolini, kao i obaveze pri provođenju naučnih istraživanja (svi koji provode istraživanja komponenti prirode dužni su ih prijaviti Federalnom ministarstvu okoliša i turizma).

Također, iznos bioloških i nebioloških uzoraka koji ne predstavljaju zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu ovog zakona dozvoljen je isključivo uz dozvolu navedenog Ministarstva i prethodno pribavljenu saglasnost nadležnih institucija BiH.

Istraživanja se mogu sprovoditi samo uz saglasnost vlasnika ili korisnika zemljišta ili vodene površine, dok je obaveza pravnog ili fizičkog lica koje je obavilo istraživanja da rezultate prijave Federalnom ministarstvu u roku od 60 dana od završetka istraživanja.

Relevantne odredbe Zakona odnose se i na dozvolu za istraživanje zaštićenih prirodnih vrijednosti (za sva naučna istraživanja na zaštićenim područjima, kao i istraživanja zaštićenih vrsta, minerala, sedre, fosila i drugih prirodnih vrijednosti, potrebna je dozvola Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koja se izdaje rješenjem, uz jasno definisane uslove zaštite prirode).

Rezultati moraju biti prijavljeni najkasnije 30 dana nakon završetka istraživanja, uz mogućnost izricanja novčanih sankcija u slučaju nepoštivanja ovih odredbi.

– Apelujemo na istraživače da se pridržavaju propisanih odredbi i naglašavamo da nepoštivanje zakonom propisanih procedura predstavlja ozbiljan prekršaj i može rezultirati obustavom radova, kaznama ili trajnim gubitkom dozvola. Zakonom o zaštiti prirode predviđene su novčane kazne u iznosu od 600 KM do 5.000 KM za fizičke osobe i od 5.000 KM do 70.000 KM za pravne subjekte – saopćili su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.