Demografske promjene u BiH: Ekonomsko i sistemsko, a ne emotivno pitanje

Na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), danas je predstavljen zbornik radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“.

Zbornik donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.

Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih.

Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inostranstvu. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak, rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova.

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović.

Ovom prilikom su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.

Autori iz različitih naučnih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.

– Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki, od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije.

Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – upozorio je akademik Mirko Pejanović.

– Demografske promjene nisu samo statistički podaci, one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu – istakao je Adnan Efendić.

Efendić ukazuje na ekonomske uzroke i posljedice migracija te navodi da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori, poput nezaposlenosti i niskih plata, glavni okidači odlaska mladih.

Pitanje ostanka u zemlji više nije samo emotivno već duboko ekonomsko i sistemsko.

– Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne – kazao je Efendić.

Prema podacima iz Zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. godine taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika.

Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina.

Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4 procenata.

Stručnjaci i neki od autora publikacije upozoravaju da ćemo se, bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, suočiti s demografskim slomom.

Ističu važnost veze obrazovnog sistema i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.

Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku te poziva na integrisane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim porodicama.

Promocija je okupila predstavnike akademske zajednice, a svi prisutni su se složili u ocjeni da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH, saopćila je ANUBiH.

(Preporod.info)