Proučen tradicionalni mevlud i zikr na Karićima: Naš izbor je da smo muslimani, zahvalni Gospodaru, otvoreni prema ljudima

U haremu Hajdar-dedine džamije na Karićima kod Vareša sinoć je, nakon jacija-namaza, upriličen centralni program manifestacije “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2025”.

U prisustvu velikog broja vjernika, imama, zvaničnika Islamske zajednice i predstavnika Tarikatskog centra, izveden je mevludski program te proučeni kelimei-tevhid i kijam-zikr.

Ovom prilikom predavanje je održao muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, naglasivši značaj zikra i spominjanja Gospodara u svakodnevnom životu.

– Večeras ćemo s Karića poslati poruku o tome da pripadamo simfoniji koja neprestano slavi svoga Gospodara i zahvaljuje mu na dobru koje nam je dao – poručio je muftija Pitić. 

Prisutne je podsjetio da je blagodat islama nešto zbog čega posebno treba biti zahvalan, jer je riječ o blagodati koja se dobija rođenjem – bez izbora ili zasluge. 

– Zbog toga imamo obavezu da neprestanim mislima, sjećanjima, spominjanjima, namazima i šartovima budemo sastavni dio spomenute simfonije i da nikad ne ispadnemo iz nje. Jer oni koji ne budu unutar te simfonije, kako nas Kur'an uči, oni će imati tijesan život. Bit će u životu tijesni ljudi. S takvom vrstom ljudi nema nikakvog napretka niti čovječanstvenih rješenja – napomenuo je muftija. 

Govoreći o spomenutoj vrsti ljudi, osvrnuo se na genocidni rat u Gazi, gdje se podmuklost čovječanstva pokazuje na najgori mogući način. 

– Od naše braće u Gazi trebamo tražiti halala zbog toga što smo slabi i ne možemo im pomoći. A Gospodara zamoliti da nam zbog toga oprosti – naglasio je muftija Pitić. 

U ime Muftijstva sarajevskog, kao jednog od organizatora manifestacije, govorio je dr. Samed Omerdić koji je poručio da su dovišta pokazatelj življenja, doživljaja i razumijevanja vjere na ovim prostorima. 

– Ovdje se spajaju dvije vrste znanja, nevidljivo ili tajno znanje i ono vidljivo. Ovdje je ulema – imami i derviši. Dovišta su mjesta gdje potvrđujemo svoju vjeru, identitet, narodnost i pripadnost ovoj državi – podsjetio je dr. Omerdić. 

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Vareš Ramiz-ef. Zubača je istakao da bosanskohercegovačka dovišta imaju duhovnu i društvenu dimenziju, objedinjujući učenje dove i međusobne susrete vjernika. 

– Ovo je prilika da se susretnemo, jer smo se u ovom vaktu ubrzanog života udaljili jedni od drugih i nekako se međusobno zaboravili. Treba nam živa riječ, susret, razmjena mišljenja i razgovor – naglasio je Zubača. 

Učenje dove, napomenuo je efendija Zubača, vjernika može i treba podsjetiti na čovjekovu ovisnost o Stvoritelju. 

^{Ramiz-ef. Zubača (Foto: Amel Emrić)}

– U ovom zelenilu, na obroncima planine Zvijezde, imamo priliku vidjeti blagodati i na njima zahvatili Allahu, dž. š. – kazao je efendija Zubača.  

Dovište na Karićima je jedno od najposjećenijih dovišta u Bosni i Hercegovini, a odaziv džematlija različitih dobnih skupina svjedoči da tradicija uspješno komunicira sa svim generacijama. 

Visočak Rešad Semić na Kariće dolazi kontinuirano već 35 godina. Ranije je dolazio sa svojim rahmetli babom, a danas je tu sa sinom. Karići su i dio porodične tradicije.

– Ovdje dolazimo svake godine i smatramo to nekom vrstom obaveze. Naučio sam da dolazim i tako će, ako Bog da, biti dok sam živ i dok mogu dolaziti. Danas se krećem uz pomoć štapa, ali dolazim – rekao je Rešad. 

Mladi Amel Hadrović iz Olova je na početku ostvarivanja jednog ovakvog kontinuiteta. Na Kariće je prvi put došao prije tri godine, a boravak ovdje više ne želi propustiti. 

– Rekao sam sebi da ću ovdje dolaziti cijelog svog života. Na telefonu svake godine zabilježim ovaj datum, kako ne bih planirao ništa drugo. Preporučujem svima da dođu. Ko dođe prvi put, sigurno će dolaziti i ubuduće – ispričao je Amel. 

Smještena na obroncima planine Zvijezde, ova drvena džamija bila je jedinstvena u svojoj jednostavnoj ljepoti.

Decenijama je opstajala bez stalnog džemata, svjedočeći o vakufu i duhovnosti prošlih vremena. Sve do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine, čuvala je svoju izvornu formu.

U jesen 1993. godine, Hajdar-dedina džamija doživjela je sudbinu mnogih bošnjačkih džamija – zapaljena je, a dio nišana u haremu uništen.

Zahvaljujući brojnim vakifima i donatorima, Medžlis Islamske zajednice Vareš je džamiju, u autentičnom izgledu, obnovio 2001. godine.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)