Sud BiH odbio zahtjev za dostavljanje kompletnog snimka ročišta Miloradu Dodiku
Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev Detektora za dostavljanje kompletnog videosnimka s ročišta Miloradu Dodiku, održanog početkom jula bez prethodne najave medijima i javnosti. Ova odluka izazvala je kritike novinara i pravnih stručnjaka, koji smatraju da takvo postupanje produbljuje nepovjerenje građana u pravosudne institucije.
U petak, 4. jula, Sud i Tužilaštvo BiH obavijestili su javnost zajedničkim saopćenjem da je ukinut pritvor predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku, osumnjičenom za napad na ustavni poredak. Dodik je prethodno sedmicama izbjegavao saslušanje, uprkos potjernici i rješenju o pritvoru, a nakon što se dobrovoljno pojavio u Tužilaštvu, Sud mu je ukinuo pritvor.
Dan kasnije Sud je medijima dostavio link na petominutni snimak ročišta, pozivajući se na “povećan interes javnosti”. Međutim, snimak je vidno izrezan – uočeni su nedostaci tokom obraćanja sutkinje, kao i izostanak završetka ročišta, jer je kraj odsječen tokom govora Dodikovog advokata.
Na osnovu toga, redakcija Detektora je zatražila puni snimak, ali je Sud taj zahtjev odbio, obrazloživši da se tražene informacije izuzimaju iz objave radi zaštite toka postupka. U rješenju se navodi da su informacije podložne ograničenju u skladu sa zakonom, ali nisu precizirani razlozi ni sadržaj informacija zbog kojih je snimak uskraćen.
Advokatica Sabina Mehić navodi da je ročište bilo formalno javno, ali da se to u praksi nije desilo. Smatra da je logično bilo dostaviti kompletan snimak, posebno s obzirom na to da Sud nije prethodno obavijestio o ročištu.
– Ne postoji predmet koji je više u javnom interesu od ovog. Obrazloženje Suda da se radi o fazi postupka i zaštiti interesa ne nalazi uporište u zakonu – rekla je Mehić za Detektor.
Sud BiH se u rješenju pozvao na Zakon o krivičnom postupku, prema kojem je zabranjeno javno prikazivanje određenih radnji u toku postupka. No, Mehić tvrdi da joj nije poznata zakonska odredba koja bi opravdala takvo tumačenje zabrane dostavljanja snimka.
Slične kritike uputile su i novinarke Vildana Kurtić – Duran i Meldiana Mulaosmanović, koje smatraju da je Sud ovom odlukom propustio priliku da pokaže transparentnost i odgovori na sumnje javnosti o mogućim političkim uticajima na pravosuđe.
– Najmanje što su mogli učiniti jeste dostaviti cijeli snimak, kako bi se otklonile spekulacije. Ročište je bilo javno, i sve bi se moglo čuti da medijima nije uskraćen pristup informacijama – kazala je Mulaosmanović.
Sud je u svom odgovoru Detektoru naveo da se snimci s ročišta ograničavaju na deset minuta, bez ličnih podataka, radi zaštite stranaka i postupka, te da se, u slučaju dežurstva, raspored suđenja objavljuje naknadno, prvog radnog dana.
Zamjenica glavnog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Mirjana Popović ističe da je upravo transparentnost u ovakvim predmetima ključna za vraćanje povjerenja javnosti u nezavisnost i profesionalnost pravosuđa.
– Biranje dijelova koje javnost smije vidjeti dodatno podstiče nepovjerenje, razočaranje i osjećaj političke pristrasnosti institucija – kazala je Popović.
Novinarka Kurtić-Duran podsjeća da je Sud BiH nekada bio primjer transparentnosti u komunikaciji s medijima, ali strahuje da bi ovakva praksa mogla postati pravilo i na nižim sudovima.
(Preporod.info)
