Adnan Kapo, govoreći o napadima na BiH, otkriva: Ko će odlučivati o sudbini države

U posljednje vrijeme intenzivirali su se pokušaji da se Bosna i Hercegovina predstavi ne kao partner međunarodne zajednice, već kao sigurnosni rizik. O toj činjenici piše i slovenački list "Delo", ističući kako se o Bosni i Hercegovini ne odlučuje samo u Sarajevu, već i u Washingtonu, Bruxellesu, Moskvi, Zagrebu i Beogradu.

Tako je, primjera radi, bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, poznat po nedavnim susretima s Miloradom Dodikom, izjavio za konzervativni "Washington Post" kako je Bosna i Hercegovina “duhovna ispostava islamske revolucije u Iranu”. S druge strane, u izvještaju američke fondacije The Heritage Foundation, koji potpisuje bivši diplomata Max Primorac, predlaže se ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i federalno preuređenje zemlje na etničkoj osnovi – upravo ono za šta se zalaže Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Ovakvi narativi, upozorava Adnan Kapo, direktor sarajevskog Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost, dio su opasne strategije kojom se agresori nastoje prikazati kao žrtve, dok se branioci države etiketiraju kao remetilački faktor. Povezivanje Bošnjaka s islamskim ekstremizmom, naglašava, predstavlja pažljivo konstruisanu islamofobnu retoriku usmjerenu na pridobijanje konzervativne podrške u Evropi.

Kapo upozorava da prava prijetnja ne dolazi iznutra, nego iz sistematskog podrivanja državnog poretka od strane političkih struktura, naročito u Republici Srpskoj, uz otvorenu podršku Beograda. Iako takve strategije djeluju iracionalno, nisu nove. Bosna i Hercegovina je već 1939. i 1993. bila dijeljena na papiru, ali su te podjele bile kratkog daha. Historija pokazuje da su napadi na jedinstvo Bosne zapravo jačali njen državni identitet – 1943, 1992, pa i danas.

Zato, poručuje Kapo, odgovor ne smije biti uplašen niti reaktivan, već strukturiran, vrijednosno orijentisan i utemeljen na principima građanskog društva. Ti principi, sadržani u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već su ugrađeni u Ustav Bosne i Hercegovine. Građanska republika, ističe, ne znači negaciju etničkih identiteta, već garantuje njihovu ravnopravnost i individualne slobode.

– Za poštovanje različitosti nam ne trebaju zakoni – to je duh u kojem smo odrasli – naglašava Kapo.

Osim Rusije, i susjedne Hrvatska i Srbija, kako kaže, slijede različite ali dijelom podjednako destruktivne agende. S Hrvatskom je, dodaje, moguć dijalog, dok su tenzije sa Srbijom dublje i strateški usmjerene. Beograd negira genocid, upliće se u unutrašnje poslove BiH i odbacuje NATO integracije.

Zagreb, pak, za Bosnu zagovara etnički model vlasti koji ne bi bio prihvatljiv u vlastitoj državi. Prijetnje blokadom evropskog puta BiH, ako se ne prihvate takvi modeli, ne samo da su licemjerne već i štetne – za obje strane.

U tom kontekstu, Kapo postavlja ključno pitanje: Da li je u strateškom interesu Hrvatske da ima nestabilnu, fragmentisanu Bosnu na svojim granicama ili snažnog i demokratski uređenog susjeda?

Bosna i Hercegovina se danas ponovo nalazi pod udarom koordinirane političke i medijske kampanje. Ipak – kako zaključuje Kapo – historijske veze Bosne s Evropom su preduboke da bi ih mogle pokidati neutemeljene optužbe i ideološki pamfleti. O sudbini države neće odlučivati oni koji rade na njenom razbijanju, već oni koji je doživljavaju kao svoju domovinu – i spremni su da je brane.

(Preporod.info)