Nuhanović nakon otkazivanja pozivnice: To znači da i Jevreji nisu trebali nikoga tužiti poslije holokausta?
"Smatram da se ovdje ne radi o meni kao pojedincu nego o principu. Ovo što je ovaj rekao iz Američkog memorijalnog muzeja holokausta je gore od samog povlačenja pozivnice. Kao, otkazana je pozivnica jer sam ja tužio Holandiju. Kaže da sam preživio genocid. Ne samo da sam preživio genocid, ja sam 20 godina posvetio ovoj temi i napisao dvije knjige o tome, od kojih je jedna na engleskom jeziku, a radi se o analizi uloge međunarodne zajednice u Srebrenici. Od ovih učesnika niko nije ništa napisao niti se bavi tom tematikom. Oni su svoju ulogu imali prije 20 godina i nakon toga nisu ništa ni razmišljali ni napisali o tome. Ja sam na toj konferenciji želio pokušati da diskusiju usmjerim u pravom prvcu, u pravcu istine", rekao je Nuhanović.
Napominje kako su mu organizatori poručili kako bi se njegovim prisustvom pojedini učesnici konferenciji osjećali neugodno, ali i zato što je riječ o osobi koja je ranije pokrenula pravni postupak u vezi sa genocidom u Holandiji.
"Kako to može biti razlog za nepozivanje na konferenciju? Mnogi drugi ljudi su zapanjeni da je organizator mogao tako nešto da izjavi. Radi se o Muzeju holokusta. To znači da i Jevreji nisu trebali nikoga tužiti poslije Drugog svjetskog rata jer da su tužili, kao što jesu, ne bi ih niko zvao na neke diskusije. Povezujem to sa Jevrejima jer ovaj muzej, kao jedan od organizatora, se bavi holokaustom", kazao je Nuhanović.
Ističe kako je organizatore pitao ko će, ako su već njemu otkazali pozivnicu, od žrtava genocida u Srebrenici učestvovati na konferenciji.
"Rekao sam im da ne moram ići gore, ali ko će od žrtava genocida biti na konferenciji. Saznao sam da ide Muhamed Duraković i koliko sam shvatio, ići će Zlatko Lagumdžija i Hasan Muratović", rekao je Nuhanović.
Trodnevna konferencija koja počinje u ponedjeljak održava se u organizaciji Instituta za međunarodnu pravdu u Hagu i Američkog memorijalnog muzeja holokausta. Cilj konferencije je da se rekonstruiraju događaji u Srebrenici koji su se desili 1995. godine iznošenjem sjećanja ključnih osoba iz političkog i vojnog miljea, ali i objavljivanjem dokumenata koji ranije nisu bili dostupni javnosti.
Otac Hasana Nuhanovića, njegova majka i 20-godišnji brat predati su vojsci bosanskih Srba 13. jula 1995. godine i više nikada nisu viđeni živi. Nuhanović i porodica Mustafić 2011. godine su podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg komandanta holandskog bataljona UN-a Tomasa Karremansa i ostalih za odgovornu ulogu izvršenja genocida u Srebrenici.
Nuhanović je u septembru prošle godine emailom dobio poziv na konferenciju, ali je njegova pozivnica otkazana prošlog mjeseca telefonskim pozivom.
"Bila je to teška odluka. Ali kako bi saznali šta se desilo u Srebrenici, ostali učesnici moraju biti u mogućnosti da slobodno govore. To bi bilo teško u prisustvu nekoga ko je već pokrenuo pravni postupak ranije i može isto to učiniti u budućnosti", rekao je Cameron Hudson iz Američkog memorijalnog muzeja holokausta.
(AA)