"Geografija genocida" najavljena u Memorijalnom centru Srebrenica
Rad na pronalaženju i identifikaciji žrtava genocida u Srebrenici iz 1995. godine, koji se nastavlja i danas, ključan je za utvrđivanje istine i ostvarivanje pravde, izjavila je generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Kathryne Bomberger.
Govoreći na konferenciji, koju je u srijedu organizovao Memorijalni centar Srebrenica, Bomberger je najavila „Geografiju genocida“, stalnu izložbu i interaktivnu mapu koju je ICMP izradio uz podršku Evropske unije, a koja će zvanično biti otvorena povodom Međunarodnog dana nestalih.
„Geografija genocida“, smještena u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima u Bosni i Hercegovini, prikazuje proces koji je omogućio pronalazak više od 90 posto žrtava genocida u Srebrenici.
Ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, rekao je da trideset godina nakon genocida u Srebrenici, bol preživjelih i porodica žrtava ostaje duboka i trajna.
– Dragocjen rad koji ICMP obavlja ključan je za osiguravanje istine i pravde, sjećanje i borbu protiv negiranja genocida. Genocid u Srebrenici bio je najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Za EU, istina, pravda i odgovornost su stvar principa i temeljnih vrijednosti. Ponosan sam što je EU podržala izuzetni projekat "Geografija genocida" – dodao je Soreca.
Interaktivna mapa, koja je dio izložbe, omogućava posjetiocima da shvate veze između primarnih i sekundarnih masovnih grobnica te da tačno lociraju mjesta na kojima su pronađeni posmrtni ostaci identificiranih žrtava.
– Porodice mogu pretraživati po imenu i prezimenu. Mapa pokazuje tačno gdje su posmrtni ostaci osobe pronađeni, kada su ekshumirani i kada su identificirani. Ona pripovijeda priču o tome šta se dogodilo s posmrtnim ostacima žrtava pojedinačno. Ogromna količina dokumentiranih informacija sada je dostupna porodicama nestalih – rekla je Bomberger.
„Geografija genocida“, također, prikazuje političku i naučnu evoluciju procesa identifikacije, koji je, kako je navela Bomberger, „bio vrlo radikalan kada je prvi put predložen – jer su nove tehnologije koje su razvijene da podrže ovaj proces omogućile povezivanje žrtava s izvornim mjestom zločina. Svaki koštani fragment koji se pronađe postaje dio naučne slagalice koja vraća identitet žrtvama i razotkriva istinitu priču o onome što se dogodilo".
ICMP je 2000. godine počeo s prikupljanjem profila DNK od porodica nestalih osoba iz bivše Jugoslavije, uključujući i porodice iz Srebrenice. Korištenjem prilagođene baze podataka, profili su upoređivani s uzorcima DNK izoliranim iz posmrtnih ostataka koji su pronađeni u masovnim i skrivenim grobnicama.
Prvo podudaranje DNK – u slučaju petnaestogodišnjeg dječaka iz Srebrenice – ICMP je ostvario 2001. godine. Nakon toga, broj identifikovanih osoba, ne samo iz Srebrenice nego i iz cijele regije, počeo je naglo rasti. Više od 20.000 srodnika osoba nestalih u Srebrenici u julu 1995. godine dalo je genetske uzorke i relevantne informacije o svojim nestalim srodnicima, što je omogućilo konačnu identifikaciju više od 7.000 žrtava genocida. Identifikacije se i dalje provode.
Interaktivnoj mapi se može pristupiti putem: https://srebrenica.icmp.int/, saopćeno je iz ICMP-a.
(Preporod.info)
