Sarajevo - Radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori"

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu danas je održana radionica pod nazivom “Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori”, u okviru koje su analizirani historijski pregled, savremene strategije negiranja genocida u Bosni i Hercegovini te odgovori akademske zajednice na ovaj sve prisutniji izazov.

Ova radionica rezultat je međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.

– Poseban fokus stavljamo na prijenos znanja studentima i želimo da ovom aktivnošću približimo njihova zanimanja ostvarujući saradnju s najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Ova saradnja je potvrda međunarodne pozicije Instituta kao najznačajnije naučne ustanove u Bosni i Hercegovini u oblasti naučnog proučavanja genocida – naveli su organizatori iz Instituta.

Direktor Instituta Muamer Džananović istakao je važnost saradnje sa svjetskim univerzitetima, naglašavajući da su teme iz devedesetih godina prošlog stoljeća od ključnog značaja za sadašnjost i budućnost bosanskohercegovačkog društva.

– Unutar Instituta, mi ćemo fokus ubuduće staviti na edukaciju studenata; pokušavamo da ih zainteresiramo o ovim temama – rekao je Džananović.

Govoreći o negiranju genocida u Srebrenici, podsjetio je da bi u složenom političkom ambijentu Bosne i Hercegovine, u kojem institucije ne čine dovoljno na procesuiranju negatora, obrazovni programi posvećeni učenju o genocidu trebali postojati širom zemlje.

– Međutim, realnost je drugačija i mi kao akademska zajednica pokušavamo učiniti sve što možemo te su i današnja radionica, kao i druge aktivnosti, pokušaj da mladima prenesemo znanje o devedesetim godinama – istakao je.

Predsjednica Skupštine Studentskog parlamenta u Sarajevu Husana Delalović kazala je da je interesovanje studenata za prisustvo radionici pokazatelj njihove svijesti o važnosti ove teme i spremnosti na njegovanje kulture sjećanja.

– Dakle, ima želje i volje da imamo predmet koji će biti posebno posvećen studijama o ovom genocidu, što je zaista bitno – rekla je Delalović, dodavši da njena generacija teško i emotivno percipira dešavanja iz devedesetih, ali nastoji o njima učiti dostojanstveno i objektivno.

Naučni saradnik u Institutu Hikmet Karčić istakao je da u mnogim gradovima BiH postoji prepoznatljiv obrazac negiranja zločina, uključujući zločine na Markalama, Kapiji, Prijedoru i Srebrenici, koji uključuje promptno negiranje i ponavljanje istih “argumenata”.

– To pokazuje da zločinačka propagandna mašinerija, koja je postojala i prije 30 godina, koristi jednako iste argumente za negiranje i prikazuje da su “Markale podmetnute”, “da na Kapiji nije stradalo toliko ljudi”, “da nije bilo bijelih traka”, “da kosti žrtava ukopanih u Potočarima nisu ljudske, nego životinjske” itd. – rekao je Karčić.

Najefikasniji odgovor na negiranje, smatra on, jeste ustrajno naučno poništavanje takvih tvrdnji i potpuno medijsko ignorisanje negatora.

Današnja radionica, održana u Rektoratu Sarajevskog univerziteta, jedan je od brojnih događaja koji se organizuju povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog u srcu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

(Preporod.info)