Trideset godina nakon genocida: Naučni skup u Sarajevu podsjetio na Srebrenicu, odgovornost i kulturu sjećanja
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održan naučni skup pod nazivom “Srebrenica - 30 godina od genocida - Kontinuitet zločina, negiranje i nestali”, u organizaciji JU Muzej “Alija Izetbegović” i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Ovaj važni skup okupio je istaknute naučnike, istraživače, svjedoke i čuvare kolektivnog pamćenja, koji su kroz dva tematska panela otvorili ključne teme o genocidu, njegovom historijskom kontinuitetu, negiranju zločina i pitanju nestalih osoba.
U okviru prvog panela, pod nazivom “Kontinuitet zločina: od historijskih progona do genocida u Srebrenici”, dr. sci. Amir Kliko, dr. sci. Zilha Mastalić-Košta i dr. sci. Merisa Karović-Babić govorili su o širem historijskom kontekstu, razvoju ideologije zločina i ulozi međunarodne zajednice.
Merisa Karović-Babić podsjetila je na važnost razumijevanja genocida kao procesa, a ne samo događaja jula 1995. godine.
– Genocid nije počeo 11. jula. To je proces koji traje od 1992. godine, kada su zacrtani strateški ciljevi na skupštini srpskog naroda. UN je već u aprilu 1993. konstatovao da se u Srebrenici dešava usporeni proces genocida – kazala je Merisa Karović-Babić iz iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.
Drugi panel, “Negiranje genocida i pitanje nestalih: izazovi pravde i sjećanja”, okupio je Amora Mašovića, dr. sci. Hikmeta Karčića i dr. sci. Muamera Džananovića, koji su istakli važnost borbe protiv negiranja genocida, ali i nastavka traganju za hiljadama još uvijek nestalih žrtava.
Direktor Instituta dr. Muamer Džananović poručio je da se ovim skupom stavlja fokus na dvije ključne teme.
– To su kontinuitet zločina i negiranje genocida. Važno je govoriti o svemu što je prethodilo Srebrenici, ali i ne zaboraviti na žrtve koje još nisu pronađene. Naš primarni zadatak je pokazati društvenu odgovornost i ne dopustiti da negatori istorije preuzmu javni prostor – dodao je Džananović.
Dženan Handžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, istakao je da Srebrenica nije samo historijska činjenica već duboko ljudsko pitanje koje nas poziva na savjest i odgovornost.
– Genocid nije narativ, nije poziv na mišljenje – to je presuđen zločin. Pitanje 'Šta je Srebrenica?' ne iscrpljujemo informacijama, nego ga postavljamo kao etički imperativ. Ono nas mjeri - ne retorički, već suštinski. Sve dok se to pitanje postavlja, Srebrenica ostaje dio našeg moralnog horizontala – poručio je Dženan Handžić.
Na skupu su učestvovale i osobe koje su direktno osjetile posljedice rata. Među njima je Rasema Ražanica, pripadnica Armije RBiH i članica udruženja “Žene borci 92-95”, koja je u ratu izgubila muža i brata.
– Poruka s ovog skupa je da se nikada ne zaboravi Srebrenica, ni jedan zločin. Mi učimo mlade, ne damo zaboravu. Polako odlazimo, ali ostaje na mlađima da čuvaju istinu i Bosnu i Hercegovinu za koju smo živote dali – istakla je.
Zajednička poruka svih učesnika jeste da je suočavanje s istinom, borba protiv negiranja i kultura sjećanja neprestani proces koji prevazilazi formalnosti komemoracije.
Naučni skupovi poput ovog, iako ne mogu iscrpiti bol i odgovore, predstavljaju ključne tačke u izgradnji moralne i historijske svijesti društva. Jer Srebrenica nije iza nas, ona je u nama, kao obaveza, zavjet i opomena.
(Ilma Šabanović/Preporod.info)
