Roman koji progovara o prešućenoj prošlosti: "Bijeli cigani", Adnana Ćatovića, promovisan u Tuzli

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, u okviru programa "30 godina sjećanja na genocid u Srebrenici", večeras je promovisan roman Adnana Ćatovića Bijeli cigani.

Pored autora, o romanu su govorili profesori s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Mirsad Kunić i prof. dr. Izet Šabotić, a promociju je moderirao književnik Sead Husić.

Autor romana istakao je da je njegova glavna motivacija bila potreba da se ispriča istina o Bošnjacima i njihovoj historiji na autentičan način. Kroz roman je, kako navodi, želio prikazati neke malo manje poznate događaje iz naše historije i kako se, zapravo, u toj nekoj unutarbošnjačkoj dinamici, svako od protagonista ovog romana snalazio u toj situaciji.

Radnja romana obuhvata period od dva stoljeća, ali autor naglašava da ona ima snažne refleksije i na savremeni trenutak.

Jedna od važnih tematskih odrednica romana jeste i problematika etiketa koje su korištene s ciljem dehumanizacije.

–  U knjizi se nisam upuštao da mnogo elaboriram taj pojam bijeli cigani. Treba ga doživjeti kao svojevrsnu etiketu, kao jedan vid dehumanizacije. Prema tome, da li su bijeli cigani, bijeli muslimani, poturice, u svakom slučaju to je pojam koji otuđuje kolektiv od njegovog narodnosnog, historijskog, kulturnog bića. On jeste provokotivan, ali je historijski utemeljen, imajući u vidu da se radi o jednom događaju iz ne tako davne prošlosti – istakao je autor.

Profesor Mirsad Kunić, jedan od promotora romana, istakao je da je riječ o djelu od izuzetne važnosti, upravo zbog njegove tematske osnove i historijskog konteksta koji do sada nije bio dovoljno prisutan u kolektivnoj svijesti Bošnjaka.

– Važno djelo, zato što je nastalo na pozadini koju mi do sada nismo osvijestili u sebi. Radi se o stradanjima jednog naroda koje u kontinuitetu traje 200 godina. Te priče o stradanjima su čekale svog pripovjedača i, evo, dočekale su ga u ličnosti Adnana Ćatovića. Radi se o jednoj potpunoj prešućenoj, potisnutoj, ja bih rekao, zabranjenoj prošlosti, u kojoj se nije moglo, nije smjelo pripovijedati, nije smjelo prenositi čak ni usmenim putem, a kamo li pisati. Živimo u vremenu kad, rekao bih, uživamo potpunu slobodu govora i pisanja, i to treba iskoristiti – kazao je Kunić.

Drugi promotor, prof. dr. Izet Šabotić, istakao je da je riječ o vrijednom historijskom romanu koji se temelji na relevantnoj historiografskoj građi, oslanjajući se na istinite i značajne događaje iz historije Bošnjaka tokom 19. i 20. stoljeća.

– Roman se bavi svim onim što je bit bošnjačke prošlosti i dobra je pouka. Svako ko bude čitao vidjet će koliko taj roman nosi u sebi i novoga, ali nosi u sebi nešto što do sada možda nismo imali u tom spoju historijskog i književnog. Mislim da je Ćatović uspio da manirom dobrog historičara predstavi tu bošnjačku zbilju i sudbinu 19. i 20. stoljeća, to je jedno primamljivo štivo koje će zaista biti jedan doprinos, ne samo književnosti nego i historijskoj nauci – kazao je Šabotić.

(Alem Dedić/Preporod.info)