Ugledni profesor s Yale-a Simon u Sarajevu će sagledati uzorke odluka za izvršenje genocida

Međunarodna naučna konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ bit će otvorena sutra u 19.00 sati u Vijećnici, uz učešće više od 40 istaknutih naučnika i istraživača s univerziteta iz BiH i svijeta – od Sjedinjenih Američkih Država, preko Ruande, do Australije.
Jedan od učesnika konferencije, David J. Simon, direktor Programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale, uoči događaja je istakao važnost sagledavanja odluka međunarodnih aktera koje su dovele do genocida u Srebrenici kroz jasnoću koju donosi tridesetogodišnji vremenski odmak.
– Događaji u Srebrenici u julu 1995. godine podsjetili su nas – a posebno istraživače masovnog nasilja – da se pokušaji uništenja nacionalne ili etničke grupe sistematskim ubijanjem pojedinih njenih članova, ukratko genocid, mogu dogoditi i u naše vrijeme, pred našim očima – poručio je Simon.
Dodao je i da neka od ključnih pitanja danas zahtijevaju pogled usmjeren ka budućnosti:
– Čijim interesima služe kampanje negiranja i kako im se može suprotstaviti? Da li su institucionalna rješenja iz Dejtonskog sporazuma doprinijela prevazilaženju društvenih i političkih dinamika koje su dovele do genocida? Ovo su pitanja od izuzetne važnosti.
U uvodnom dijelu konferencije govorit će Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, i Henry Theriault sa Worcester State University.
Tokom drugog dana konferencije, u srijedu, održat će se panel diskusije o genocidu iz različitih perspektiva: pravne i geopolitičke okolnosti, negiranje genocida, memorijalizacija, obrazovni pristupi učenju o Srebrenici, kao i teme transgeneracijskih trauma i iscjeljivanja zajednice.
Profesorica Edina Bećirević s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, istakla je da negiranje genocida u Bosni i Hercegovini nije isključivo lokalni fenomen, već dio šire autoritarne strategije.
– Poricanje genocida nikada nije bila samo retorika. Režimi u Srbiji, Rusiji i entitetu Republika Srpska vode koordinirani psihološki i diplomatski rat, podrivaju suverenitet BiH i stvaraju unutrašnju krizu državnosti. Paralela s ruskim poricanjem ukrajinske nacije ukazuje na širi globalni obrazac: poricanje genocida je geopolitičko oružje – navela je Bećirević.
Naglasila je da se trideset godina nakon genocida živi u vremenu u kojem se historijski revizionizam otvoreno institucionalno afirmiše:
– Program ove konferencije predstavlja važnu intervenciju u javni prostor. Na konferenciji će se raspravljati ne samo o prošlosti nego i o načinima suprotstavljanja poricanju genocida.
Među domaćim učesnicima najavljeni su i Muamer Džananović, Nirha Efendić, Hikmet Karčić, Ehlimana Memišević, Jasmin Medić, Izet Šabotić i drugi.
Organizator konferencije je Univerzitet u Sarajevu.
(Preporod.info)