U Kljunima kod Nevesinja obilježena 33. godišnjica zločina počinjenog nad Bošnjacima ovoga kraja

Memorijalnim i vjerskim programima tokom vikenda obilježena je 33. godišnjica zločina nad Bošnjacima Nevesinja.

Centralni program, kojem je prisustvovalo nekoliko stotina posjetilaca, brojni zvaničnici iz javnog i političkog života u Bosni i Hercegovini, održan je danas kod spomen-obilježja u Kljunima.

Nevesinje je grad s najviše masovnih grobnica na području Hercegovine. Posmrtni ostaci ubijenih pronađeni su u nekoliko jama na različitim lokalitetima planina Velež i Crvanj. Zločinci su neselektivno ubijali i starice i starce, žene i djecu, nenaoružane muškarce. U  zločinačkom maskaru ubijane su gotovo cijele porodice.

Do sada za počinjene zločine na području Nevesinja pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđene su tri osobe. Četvrti sudski proces "Kandić i ostali", je u toku i čeka se donošenje pravosnažne presude.

I danas je, s posebnom gorčinom, istaknuta činjenica da se još uvijek traga za posmrtnim ostacima više od 125 osoba i da su od javnosti skriveni svi materijalni dokazi o njihovoj sudbini.  

– Danas smo ovdje da budemo glas onih koji su ušutkani, da budemo oči onih čije su zauvijek zatvorene, da budemo srce koje kuca za one čija su srca nasilno zaustavljena. Ovdje smo zbog žrtve, ne one koju pamtimo kao statistiku ni one čije je ime samo red u nekoj zabilješci, već zbog živog sjećanja na svakog čovjeka koji je ubijen samo zato što je bio Bošnjak, musliman. Njihova smrt bila je poruka, pokušaj da nestane cijela jedna zajednica, jedan narod, da se uništi tragovi postojanju. Ali nisu uspjeli. Jer, danas, 33 godine poslije, mi govorimo u njihovo ime, mi ne dopuštamo zaboravu da spusti veo na istinu – istakao je Madžid Brajević govoreći u ime porodica žrtava i Organizacionog odbora.

Tokom programa prisutnima su se obratili Hikmet Karčić, naučni saradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Mustafa Prljača, savjetnika za medije reisul-uleme Islamske zajednice u BiH i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Dr. Karčić je tokom govora skrenuo pažnju na to da zločini počinjeni 1992. godine nisu bili spontani, već pomno isplanirani, kao posljedica sprovođenja političkih odluka i ciljeva Srpske republike Bosne i Hercegovine.

– Naime, 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci doneseno je šest strateških ciljeva srpskog naroda. Najzloglasniji cilj bilo je eliminisanje Drine kao granice među srpskim narodima. Zločini su imali za cilj da se Bošnjaci ovog kraja zauvijek uklone, da se unište njihovi domovi, da se unište njihova imena, njihova mezarja, da se unište njihove džamije i njihova historija i da se pokaže da nikad muslimani na ovim krajevima nisu živjeli. To je ona suština što mi nazivamo genocidom – kazao je Karčić.

Pozvao je prisutne da nastave čuvati osjećanja i svjedočanstva, da mlađe generacije znaju ko su bili ubijeni, zašto su ubijeni i ko ih je ubio.

– Ne smijemo dozvoliti da žrtve zločina, da žrtve genocida budu svedeni na brojke, jer iza svakog ubijenog čovjeka stoji život koji je nasilno prekinut, stoji otac, stoji sin, stoji majka, stoji nena, koji su zauvijek uništeni – istakao je. 

Uz napomenu da je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dugi niz godina sporadično radio na istraživanju zločina počinjenih u Istočnoj Hercegovini, najavio je intenzivniju posvećenost ovom dijelu Bosne i Hercegovine i događajima iz 1992. godine.

– Bošnjak u Nevesinju ne smije biti drugačiji od Bošnjaka u Žepi, u Srebrenici, u Višegradu, u Prijedoru, bilo gdje drugo. I vaš gubitak je dio naše kolektivne svijesti i to mora tako ostati – zaključio je Karčić.

U izuzetno nadahnutom vazu, dr. Mustafa Prljača protumačio je islamsko poimanje života na ovome svijetu, suodnos stvorenja i nužnosti održavanja harmonije.

Kroz pojašnjenja ajeta i hadisa, akcentirao je važnost pridržavanja islamskih moralnih kodeksa koji se na direktan način reflektiraju na civilizacijske standarde i njenu opstojnost.

– Pogledajte, braćo i sestre, mi se nalazimo u jednom osjetljivom historijskom periodu kada jedna velika globalna civilizacija propada. Očigledno propada, i mi to vidimo. Gaza je stvari izvela na čistac. Ukazale su se sve laži lažljivaca, sve prijetvornosti onih koji se pretvaraju – kazao je Prljača.

Upozorio je prisutne da promjene trebaju doći iznutra, iz ljudskih duša. 

– Neće se promjena desiti sama. Bog neće izmijeniti situaciju jednog naroda dok taj narod ne izmijeni ono što nosi u svojim dušama, dok se ne savlada, dok se ne obračuna sa svojim slabostima – naglasio je Prljača.

Ukazao je na važnost dosljednog i principijelnog vjerovanja u Boga, obavljanja namaza i pravednog rasuđivanja međuljudskih odnosa. 

– Ako zaposlite nekoga ko vam je blizak, koga znate, ko vam je prijatelj, a bez posla ostane neko koje je deset puta sposobnije od njega, šta vi radite? Pogrešno mjerite. Kada dodijelite stipendiju nekom iz imućne porodice, a dijete iz siromašne porodice ostane bez stipendije, šta radite? Pogrešno mjerite. Kada radniku koji krvavo zaradi svoj dinar ili svoju marku, ne isplatite ono koliko je zaslužio, nego mu umanjite. Šta radite? Pogrešno mjerite. Braćo i sestre, to je teški grijeh. Nemojte da toga bude i među nama. Hajde da mi budemo prepoznatljivi po tome što poštujemo te stvari –upozorio je Prljača.

Uz očuvanje islamskih vrijednosti, o kojima je govorio dr. Prljača, mostarski muftija je ukazao na važnost očuvanja državnih institucija.

– Ne smijemo biti malodušnici. Trebamo biti zahvalni na tome što imamo naše institucije i trebamo ih afirmisati kao veliku vrijednost, veliki dobitak i postignuće našeg bošnjačkog naroda – rekao je.

Prokomentirao je višedecenijske napore koje su ulagali Bošnjaci Nevesinja da obnove svoje rodne kuće i imanja jer oni pripadaju izvornim vlasnicima, Bošnjacima Nevesinja i Nevesinskog polja.

– Nismo mi ovdje repa bez korijena. Naši tragovi i naša historija ovdje je čvrsta i utemeljena. Iduće nedjelje iz Nevesinja čut ćemo teške poruke, kao što ih znamo čuti u teškim momentima kada se šalju. Te poruke ne odražavaju historijsku istinu, historijsku zbilju. Obilježavat će se 150 godina, takozvane prve "Nevesinjske puške". I prva, i druga, i ova treća, 1992. godine, kako je ta historiografija bilježi i računa svojom, nanijela je toliko zla, toliko zločina, kako će biti pravdoljubiva ta ustanička puška, ako je ona svom silinom, svom snagom, svom nepravdom udarila na autohtoni narod, domicilni rezidentni narod, njegovu nejač, njegove domove, njegovu zemlju u pljačkaškim pohodima, da se drugi i drugačiji  zatru, kao da nikada postojali nisu – podsjetio je muftija na historijske događaje i njihove mitološke interpretacije.

Izrazio je očekivanja da će strukture vlasti u Nevesinju i oni koji obilježavaju 150 godišnjicu konačno smoći snage i kazati gdje se nalaze posmrtni ostaci ubijenih civila na području Nevesinja, jer njihove porodice, nakon 33 godine, polahko gube nadu da će njihovi najmiliji imati dostojno obilježen mezar.

– S tog skupa iduće nedjelje trebalo bi da nam kažu gdje su naši najmiliji, da ih dostojanstveno pokopamo. Ne mogu ih izbrisati da nisu postojali. Ova imena kažu da su ovdje postojali ti ljudi. One kuće gdje su živjeli svjedoče da su bili živi insani koji su živjeli na ovim mjestima, imali svoje kuće, imali svoje porodice. Tražimo, toliko dugo tražimo. Čekali smo dugo – poručio je muftija.

Nakon poklanjanja hatma-dove pred duše nedužnih žrtava, brojne delegacije izvršne i zakonodavne vlasti, udruženja i drugih organizacija odali su poštovanje žrtvama polaganjem cvijeća na spomen-obilježju.

(Hasan Eminović/Preporod.info)