Fejzić za Preporod.info: Produžetak genocida je da 30 godina majke nisu pronašle najmilije i da su ukopale samo mali broj kostiju

Pravda u Srebrenici nije zadovoljena ni za žrtve a ni za preživjele, poručio je u razgovoru za Preporod.info predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. i zamjenik načelnika Opštine Srebrenica Hamdija Fejzić, koji je preživio golgotu Srebrenice.

 Fejzić je za Preporod.info govorio u specijalu posvećenom 30. godišnjici genocida. Ističe da su tri decenije dug period, a da još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 1.200 žrtava čije porodice čekaju da se na dostojanstven način ukopaju i klanja im se dženaza.

– Rane Srebreničana otvorene svaki dan, svake godine. Produžetak genocida je da 30 godina majke nisu pronašle najmilije, da su ukopale samo dio skeleta, nekoliko kostiju. Sve to ubija majke koje biološki stare i odlaze s ovog svijeta. Pravda nije zadovoljena, a kad će biti, ne znam – kazao je Fejzić.

Navodi, ipak, da je dosta urađeno kako bi se istina o zlu koje je zadesilo Bošnjake u Srebrenici znala i kako se takav zločin nikada nikome ne bi ponovio.

Dodaje da je ove godine, kada obilježavamo 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, broj aktivnosti dosta veći, s obzirom da se očekuje i veći broj učesnika, kako na kolektivnoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka žrtava tako i na Maršu mira. Za Preporod.info je potvrdio da su do sada prisustvo najavili učesnici iz 27 zemalja, počev od ministara, predsjednika, predstavnika političkog i javnog života.

S obzirom na to, dodaje, bit će pojačane i policijske aktivnosti, kao i broj redara koji će voditi računa da i ova godišnjica dostojanstveno bude obilježena.

Za obilježavanje 30. godišnjice genocida pripremljeno je oko 40 aktivnosti u BiH i inostranstvu, od kojih su neke već započete.

– Jučer smo održali posljednju sjednicu Organizacionog odbora, sumirali smo šta je urađeno i koje su naše preostale aktivnosti. Nikada ne pravim procjene o tome koliko se ljudi očekuje na dženazi. Dženaza je otvorena za svakoga ko misli da svojim dolaskom može odati počast žrtvama. Uputio bih apel svima koji dolazili da vode računa o kodeksu ponašanja i oblačenja, da slušaju upute onih koji su zaduženi za javni red i mir te na taj način pokažu poštovanje prema žrtvama – naveo je Fejzić.

Ove godine je Organizacioni odbor uputio apel svima koji planiraju da dođu u Srebrenicu, da dođu s bijelim maramama i bijelim majicama, kako bi svijetu pokazali da su nevino stradali, a bijela boja je simbol nevinosti.

Prema Fejzićevim riječima, ove godine će biti ukopano pet žrtava, ali bi taj broj mogao biti i veći ukoliko i druge porodice žrtava budu saglasne.

– Porodice su te koje daju posljednju riječ kada se radi o ukopu. Ipak, zamolio bih ih da, ako mogu ukopati jednu kost i staviti nišane na taj mezar da se zna ime i prezime, da to urade, a, ako Bog da, kad dođe do toga da pronađemo ostale kosti, dokopamo i kompletiramo tijela. Ove godine imamo 75 reekshumacija, to se radi odmah poslije 11. jula. Ako ne stavimo nišan, ne napišemo ime i prezime, datum rođenja, u nekom vremenu – za 50 ili 100 godina – neće stajati da je on žrtva genocida, neće postojati. Apelovao bih na porodice da ukopaju, pa makar i mali broj kostiju. Bolje je i to nego da se ukop odgađa – navodi Fejzić.

Fejzić, kao jedan od organizatora Marša mira, zajedno s Ilijazom Pilavom, smatra da je riječ o veoma bitnom događaju, koji svake godine okupi 6.000 učesnika. Ove godine, na 30. godišnjicu, očekuje se i veći broj.

– Marš mira ima svoju misiju – da se nikad ne zaboravi i da se ne desi ono što se desilo u Srebrenici, da se nikad ne ponovi Srebrenica. Želimo svojim pohodom odati počast svim žrtvama i učiniti da to bude planetarni događaj. Mogu reći da uspjevamo u tome. Ovogodišnji Marš mira bit će 21. po redu, odnosno 2025. godina će biti 21. godina održavanja Marša mira. U planu nam je da Marš mira ima svoja stacionarna mjesta za noćenja i sav sadržaj za učesnike. Želimo da ideju Marša mira utemeljimo tako da ona ostane vječna. Jer, svaki preživjeli Marš smrt ima svoju priču, nju svijet treba znati – kazao je Fejzić.

Podcrtava da Srebrenica ne može biti u žiži interesovanja smo u julu nekih 10 dana, da mnogo više dugujemo i žrtvama i kulturi sjećanja. Svakako, o Srebrenici treba brinuti i u političkom, ekonomskom smislu.

– Srebrenica je mratv grad, tu živi oko 5.000 stanovnika. Srebrenica, po tome što su se Bošnjaci vratili i žive s onima čiji su preci ili neko iz porodice činio genocid, ali i po tome što je dobila priznanje za mir, treba da ima poseban status, posebno ekonomski status, da onaj ko živi u Srebrenici ima stabilno finasiranje, da se pomogne tom narodu da normalno živi, da ljudi ne idu iz nje, da imaju dovoljno radnih mjesta. To će se desiti kad ona bude politički stabilna, a to je moguće onda kad ne bude zavisila od politika iz Banje Luke i Sarajeva. To će biti poseban status u izbornom procesu – naveo je Fejzić.

(Preporod.info)