Bliskoistočna kriza prijeti rastu cijena i destabilizaciji tržišta, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH
Dugotrajnija destabilizacija Bliskog istoka mogla bi dodatno narušiti globalnu ekonomsku ravnotežu, prije svega kroz rast cijena energenata, poremećaje u lancima snabdijevanja i pad investicione sigurnosti, rečeno je Feni u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Iz ove institucije navode da globalna tržišta već funkcionišu u uslovima povišene inflacije, geopolitičke neizvjesnosti i usporenog privrednog rasta, te da svaka nova kriza dodatno povećava postojeće rizike, posebno u sektorima industrije, usluga i energetike.
Iako Bosna i Hercegovina nije direktno zavisna od trgovine s Bliskim istokom, posljedice se mogu osjetiti posredno: kroz rast cijena uvoza, smanjenje izvozne potražnje i pritisak na ekonomsku stabilnost. U svijetu snažno povezanih ekonomskih tokova, regionalne krize gotovo uvijek imaju globalne posljedice, koje se odražavaju i na manje ekonomije poput naše.
Kako BiH ne proizvodi niti prerađuje sirovu naftu, sve naftne derivate mora uvoziti, pa su cijene goriva u BiH direktno povezane s cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu (npr. Brent). Cijena sirove nafte utiče na cijenu derivata u rafinerijama u zemljama izvoznicama – Hrvatskoj, Italiji i Srbiji – odakle BiH i nabavlja gorivo.
Na nabavnu cijenu derivata u BiH dodatno utiču transportni troškovi, carine, akcize, PDV i marže distributera. Promjene na svjetskom tržištu nafte odražavaju se na cijene goriva u BiH u roku od nekoliko dana, pri čemu rast cijena sirove nafte dovodi do povećanja maloprodajnih cijena. Cijene goriva u BiH u potpunosti su zavisne o međunarodnim kretanjima, uz dodatne faktore troškova i poreza koji utiču na konačnu cijenu.
Svaki veći poremećaj izvoza na Bliskom istoku – bilo da se radi o geopolitičkim tenzijama, trgovačkim barijerama ili poremećajima u lancima snabdijevanja – može imati posljedice i za BiH. Iako zemlje Bliskog istoka ne spadaju među ključne vanjskotrgovinske partnere BiH, određeni sektori, poput prehrambene industrije, građevinskog materijala i metala, imaju izvoznu prisutnost na tim tržištima, te bi svaki oblik destabilizacije mogao poljuljati izvoz.
Iako BiH ne uvozi naftu direktno s Bliskog istoka, kriza u toj regiji i te kako može imati uticaj na domaću ekonomiju. Tržište nafte funkcioniše globalno, što znači da svaka ozbiljnija geopolitička nestabilnost u energetskim čvorištima direktno utiče na rast cijena na svjetskom tržištu.
Za BiH to znači da će naftu i derivate, koje nabavlja iz drugih izvora, plaćati skuplje, jer se cijene formiraju upravo na osnovu globalnih kretanja. Posljedično, rast cijena goriva utiče na sve sektore i konačno na potrošačke cijene.
Osim toga, ovakve krize često izazivaju širu tržišnu nesigurnost, usporavaju međunarodnu trgovinu, povećavaju troškove transporta, te utiču na globalnu potražnju. Sve to može indirektno pogoditi i bh. izvoznike, naročito ako dođe do usporavanja ekonomskih aktivnosti u Evropskoj uniji, koja je najznačajnije tržište za BiH.
Od početka 2000-ih do danas, uvozna struktura sirove nafte u BiH ostala je gotovo nepromijenjena – 98 posto sirove nafte dolazi iz Rusije, dok se derivati uvoze iz Hrvatske (60 posto), Italije (20 posto) i Srbije (13 posto).
(Preporod.info)
