Dani Ajvatovice: Izložba i knjiga "Bosanske biblioteke osmanskog doba" predstavljene u Travniku

U okviru manifestacije "Dani Ajvatovice", večeras je u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku organizovana promocija knjige "Bosanske biblioteke osmanskog doba", autora mr. Osmana Lavića.

Promociji je prethodilo predstavljanje istoimene izložbe, koja je, zapravo, njen vizualizirani prikaz. 

Knjiga i izložba sublimiraju kulturno-materijalno pisano naslijeđe na području Bosne i Hercegovine tokom vladavine Osmanskog Carstva na ovim prostorima.

– Riječ je o izuzetno bogatom naslijeđu, koje je dokumentovano autohtonim, originalnim dokumentima, prije svega vakufnamama. Riječ je popisu kompletnih biblioteka s različitih krajeva Bosne i Hercegovine, koje na najbolji način dokazuju kulturnu dimenziju i općenito poštovanje knjige i pisane riječi na ovim prostorima u posljednjih pola milenija – pojasnio je autor izložbe Hamza Lavić.

^{Hamza Lavić: Dokaz poštivanja knjige na ovim prostorima} 

Knjiga i izložba su i svojevrsni odgovor na propagandu kojom se period osmanske vladavine na ovim prostorima nastoji predstaviti kao vrijeme bez ikakve naučne i kulturne produkcije.

– Ovdje su argumenti koji govore suprotno – da je stoljećima bilo ljudi koji su poklonici knjige, ne samo vjerske literature, nego svih drugih disciplina – istakao je Hamza Lavić.

Kako nam je pojasnio sam autor knjige Osman Lavić, prethodno su naučno tretirane biblioteke iz perioda austrougarske vladavine, potom i one iz socijalističkog perioda, a posebno biblioteke novijeg vremena. 

– Period osmanske uprave bio je nepokriven i neobrađen integralno. Istina, bilo je nekih pojedinačnih radova o bibliotekama, kao što su Gazi Husrev-begova, Elči Ibrahim-pašina i Karađoz-begova, ali nije bilo neke studije koja bi objedinila i obuhvatila kompletan period historije bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini za vrijeme ovog perioda – naglasio je Osman Lavić. 

S obzirom na to da je svoj radni vijek proveo u radu s rukopisima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, bili su mu dostupni svi podaci, izvori i vakufname. 

Također, susretao se s bilješkama na samim rukopisima i njihovim uvodima, u kojim su autori pojašnjavali gdje i na koji način uvakufljavaju svoje knjige. 

– Smatrao sam svojom obavezom i potrebom da to objedinim i da u formi jedne knjige predstavim historijat, značaj i razvoj biblioteka u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini – rekao je autor Osman Lavić. 

Knjiga "Bosanske biblioteke osmanskog doba", između ostalog, svjedoči da je knjiga na ovim prostorima uvijek bila cijenjena i poštovana.

– Rekao bih da su Bošnjaci knjigu zlatom krasili i zlatom plaćali. Knjige su u početku donosili iz razvijenih islamskih centara, kao što su Istanbul, Damask, Mekka, Medina i Kairo. Vrlo brzo su ih počeli prepisivati, zatim i raditi komentare te pisati originalna djela iz različitih nauka koje su se izučavale – naveo je Osman Lavić. 

U knjizi je predstavljeno 25 muslimanskih biblioteka, koje su nastale i djelovale na ovim prostorima u preiodu osmanske uprave.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)