U Tuzli održano predavanje prof. dr. Vedada Gurde: "Kada govor postane zločin – Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini"
U organizaciji Univerziteta u Tuzli i Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u okviru programa "Sjećanje za budućnost: 30 godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici", održano je javno predavanje pod nazivom "Kada govor postane zločin – Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini".
Predavač je bio prof. dr. Vedad Gurda, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli i predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je govorio o savremenim pristupima kulturi sjećanja, važnosti obrazovanja i suočavanju s prošlošću.
Prof. dr. Gurda istakao je da negiranje genocida predstavlja njegovu posljednju fazu, naglašavajući da takvi narativi ne samo da dehumanizuju žrtve već i rehabilituju počinioce zločina. U svom izlaganju podvukao je da je borba protiv negiranja genocida višeslojna i da, pored institucionalnog i pravnog odgovora, značajnu ulogu imaju i akademske i obrazovne inicijative, poput ovog predavanja, čiji je cilj informisanje i edukacija mladih generacija o historijskim činjenicama.
– Nažalost, i pored desetina pravosnažnih presuda međunarodnih i domaćih sudova, negiranje genocida je i dalje prisutno, najčešće u političkom diskursu. Sve češće, negatori nisu samo pojedinci već zvanične politike, naročito iz RS-a i susjedne Srbije – rekao je prof. dr. Gurda.
Iako je visoki predstavnik u BiH 2021. godine inkriminirao negiranje genocida, pravosudni odgovori su, kako navodi, izostali uz samo jednu nepravosnažnu presudu do danas. Gurda je ukazao na potrebu za dodatnim izmjenama Krivičnog zakona BiH, kako bi se osigurale normativne pretpostavke za efikasnije procesuiranje negiranja genocida.
– Dok ne budemo imali institucionalne mehanizme i politički konsenzus o zakonskim izmjenama, ostaje nam glas javnosti akademske zajednice, civilnog društva i medija da alarmiramo i domaću i međunarodnu javnost o opasnostima koje nosi negiranje. To nije samo poricanje činjenica, to je nastavak viktimizacije žrtava – naglasio je.
U okviru predavanja prezentirani su i rezultati procesuiranja ratnih zločina pred domaćim i međunarodnim sudovima, te je istaknuta važnost pravne, političke i moralne odgovornosti u izgradnji kulture sjećanja. Također je bilo govora o pojavnim oblicima negiranja genocida, ulozi političkih elita u njihovom širenju, kao i o značaju obrazovanja kao najdugoročnijem alatu u borbi za istinu.
Prof. dr. Gurda upozorio je da negacionističke politike proizvode generacije koje nisu sposobne da se suoče s prošlošću, što predstavlja ozbiljan rizik za pomirenje i stabilnost u regionu.
– Ovo jeste borba za narativ i borba za istinu. Istina mora ostati temelj zajedničke budućnosti, a negiranje genocida mora biti pravno i društveno neprihvatljivo – poručio je.
Program "Sjećanje za budućnost" nastavlja se nizom predavanja, panela i javnih događaja do 11. jula, kada će se u Potočarima obilježiti 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
(Preporod.info)
