Dani Ajvatovice: Studija o stavovima prema nasilju nad ženama: "Nemojmo pristati na kulturu šutnje"

U Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Vitez danas su predstavljeni rezultati istraživačkog projekta "Sociodemografske varijable kao determinante stavova prema nasilju nad ženama".
Projekat je realizovan u organizaciji Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Zenici, a njegove rezultate su, ovom prilikom, predstavili dr. Muharem Adilović i dr. Azemina Maglić.
Prema rezultatima istraživanja, 40,2% ispitanika u potpunosti ne opravdava nasilje nad ženom niti smatra da je žena, odnosno žrtva, odgovorna za nasilje.
Dalje, 1% ispitanika opravdava nasilje, a 2,9% njih smatra da je žrtva odgovorna za nasilje. S druge strane, 51,4% smatra da je za nasilje odgovoran zlostavljač, dok 14,5% ispitanika ne smatra zlostavljača odgovornim za nasilje.
Izjave koje "opravdavaju" nasilje
– Na prvu bismo rekli da većina ispitanika ne opravdava nasilje. Međutim, zabrinjavajući rezultat je sve što nije nulta tolerancija na nasilje. Alarmantan bi bio i slučaj da samo jedan ispitanik opravdava nasilje – pojasnila je dr. Maglić.
Dr. Maglić: Prihvatljiva je samo nulta stopa tolerancije na nasilje
Posebno su zabrinjavajući razlozi na osnovu kojih se nasilje opravdava. U odgovorima nekih ispitanika je spomenuto da bi žena trebala znati kad prestati govoriti, potom da nasilje izazivaju određene sklonosti feminističkim stavovima ili da žene nerijetko pričom o nasilju privlače pažnju.
– Opravdavanje nasilja je, ustvari, podloga za njegovo širenje. Dodamo li tome sliku o neadekvatnom sankcioniranju nasilnika, ponovo možemo govoriti o objektivnim razlozima za zabrinutost – upozorila je dr. Maglić.
Također je skrenula pažnju na činjenicu da se u aktuelnom bosanskohercegovačkom društvu nasilje još uvijek posmatra kao privatna stvar u koju se "vanjski faktori" ne bi trebali uključivati.
– Time se stvara kultura šutnje, koja ostavlja prostor za širenje nasilja, zbog kojeg nasilnik neće trpiti posljedice – napomenula je dr. Maglić.
Vjernik s nautralnim stavom prema nasilju?
Stavovi o nasilju nad ženama kod jednog dijela vjernika-praktičara, također, donose nekoliko zabrinjavajućih podataka, o kojima je govorio dekan IPF-a dr. Muharem Adilović.
– Zamislimo pojedinca koji pet puta dnevno ide u džamiju i klanja svaki namaz, a to mu, potom, ništa ne znači kada je u pitanju zauzimanje stava prema nasilju nad ženom. Kako? Pa ko nam daje sigurnost, ako ne vjera? Kome vjerovati, ako ne vjerniku? Nasuprot toga, naše istraživanje pokaže upravo suprotno – upozorio je dr. Adilović.
Ovaj podatak, upozorava Adilović, treba biti motivacija za preispitivanje koliko nas vjera određuje u životu i ima li naš namaz uticaj na praktične dimenzije života.
– Namaz odvraća od loših djela, pa bi trebalo biti nezamislivo da neko ko ide u džamiju ima čak neutralan stav prema nasilju. O afirmativnom stavu da ne govorimo – naglasio je dr. Adilović.
Razumijevanje i (samo)korekcija
Glavni imam MIZ Vitez Omer Sikira je, u zaključnim napomenama, istraživanje ocijenio korisnim zbog boljeg razumijevanja društvenih okolnosti, ali i motivacije da se koriguju određeni postupci ili stavovi.
– Ovo je prilika da imamo uvid u širu društvenu sliku. Vjerujem da smo večeras i sami otkrili mnoge informacije. Sigurno smo čuli ono što nismo znali, a možda smo potvrdili i ono o čemu smo imali informaciju, ali smo to potiskivali u sebi, jer uglavnom ignorišemo ono čega se bojimo – zaključio je efendija Sikira.
Rezultati ovog istraživanja stavljanju znak pitanja i na didaktičku dimenziju visokog obrazovanja, s obzirom na činjenicu da među visokoobrazovanim ispitanicima nije zabilježen manji stepen tolerancije na nasilje u odnosu na druge ispitanike.
U tom smislu, istraživanje predstavlja i svojevrsnu društvenu obavezu preispitivanja koncepta obrazovanja koje (ne) doprinosi širini pogleda na društvene i međuljudske odnose.
(Nedim Gondžić/Preporod.info)