Lagumdžija u UN-u: Deklarativna zalaganja za pravdu su besmislena, sve dok su Karadžić i Mladić "heroji"

Lagumdžija u UN-u: Deklarativna zalaganja za pravdu su besmislena, sve dok su Karadžić i Mladić "heroji"

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas je u New Yorku raspravljalo o Međunarodnom rezidualnom mehanizmu suda za ratne zločine, odnosno razmatralo je izvještaj tužitelja Sergea Bramertza i sutkinje Graciela Gatti.

Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Zlatko Lagumdžija obratio se ovom prilikom, iskazujući opredijeljenje za pružanje podrške radu Mehanizma.

Naveo je da je Sud Bosne i Hercegovine, prošle i ove godine, imao uspješnu komunikaciju s Mehanizmom u vezi s rješavanjem različitih proceduralnih dilema, dodajući da, pored toga, redovne operativne rasprave i konsultacije između Ureda tužioca Mehanizma i Tužilaštva BiH, kao i stalna pomoć Mehanizma u radu na predmetima, ostaju temelj za osiguranje pravde za sve žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.

– Ovo je posebno važno, ukoliko imamo u vidu da zahtjevi za pomoć iz Bosne i Hercegovine čine 80 posto regionalnih zahtjeva. Zbog zaostataka u predmetima protiv osumnjičenih za koje se zna da borave izvan BiH, i s ciljem uklanjanja proceduralnih prepreka kako bi se oni mogli krivično goniti, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo je zaključak u februaru 2025. godine, kojim opravdava inicijativu Suda BiH da se predmeti ratnih zločina protiv nedostupnih osoba prenesu na države u regionu, ili na države u kojima se te osobe nalaze, u slučaju da njihovo izručenje nije moguće, bez obzira na pravnu kvalifikaciju krivičnog djela, kao jedini mogući način pokretanja i okončanja krivičnih postupaka protiv tih osoba.

Još uvijek čekamo da ti dogovori budu realizirani, s obzirom na to da dosadašnji rezultati u progonu ratnih zločina u nekim zemljama regiona nisu ohrabrujući  kazao je Lagumdžija, prenosi Stav.

U tom smislu, pozdravio je projekat UNDP-a "EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji trenutno provodi aktivnosti s ciljem jačanja regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina između pravosudnih institucija zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se doprinijelo društvenoj koheziji, pomirenju, te dugoročnom miru i stabilnosti u zemljama regiona.

 Ali, potrebno je puno više od praznih uvjeravanja o navodnoj posvećenosti prihvatanju i procesuiranju ovih predmeta da bi se postigla pravda, kao i ojačala regionalna saradnja i pomirenje. Prosto iz razloga što nedostupni osumnjičeni to ostaju s razlogom. Oni su zaštićeni, slavljeni, nagrađeni i počašćeni za zločine koje su počinili u Bosni i Hercegovini; zločini se negiraju, a žrtve i njihove porodice svakodnevno su ponižavane, već 30 godina. Osim toga, negiranje zločina, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca se nastavljaju nesmetano, pa čak i intenziviraju s vremenom  akcentirao je Lagumdžija. 

Godišnjice dolaze i prolaze. Neke služe za refleksiju o postignućima, izazovima i napretku, dodao je on. 

 Druge, one tmurnije, služe za sjećanje, komemoraciju i odavanje počasti. S dostojanstvom. S poštovanjem. S iskrenošću. Dakle, 30 godina nakon užasnih zločina počinjenih u mojoj zemlji, u ime odvratne ideologije. Hoće li ovo biti jedna takva prilika  pitao je ambasador.

Podsjetio je da današnja sjednica dolazi tačno između dvije bolne godišnjice u Bosni i Hercegovini: 30. godišnjice strašnog zločina u Tuzli, počinjenog 25. maja 1995. godine i 30. godišnjice genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995.

Posebno je istakao slučaj Novaka Đukića, osuđenog za masakr u Tuzli 25. maja 1995. godine, kada je granata ubila 71 osobu, većinom mladih. Đukić je pobjegao u Srbiju, gdje mu se i dalje pruža utočište.

 Srbija odbija da ga izruči. Pravosuđe BiH je nemoćno, jer je pristup osumnjičenima onemogućen. Oni su zaštićeni i nedodirljivi  upozorio je Lagumdžija. 

Suočavanje s prošlošću i prihvatanje istine daleko je od stvarnosti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Srbiji, dodao je on.

 Iznova se propuštaju prilike za pomirenje i pružanje iskrene ruke pomirenja. Usvajanje rezolucije koja ima za cilj odati počast žrtvama zločina razmatranih pred MKSJ i MSP trebalo je biti jedna takva prilika za zajedničko djelovanje, a ne sramotna nacionalistička priča i revizija historije.

Umjesto da se toliko trude da od ovih kukavičkih ubica nenaoružanih muškaraca, žena i djece, silovatelja, i uopće ljudskog otpada prave mučenike, trebali bi ulagati u budućnost svoje zemlje i našeg regiona tako što će se konačno osloboditi tereta i naslijeđa prošlih režima i prihvatiti pravdu, istinu i istinsko suočavanje.

Umjesto glasnih apela i molbi u ime osuđenih kriminalaca poput Mladića ili Karadžića, na humanitarnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, trebali bi pokazati čovječnost i savjest prema onima kojima je to zaista potrebno - prema žrtvama i preživjelima ovih monstruma. Predstojeća 30. godišnjica sigurno je prilika za to – akcentirao je Lagumdžija.

Osvrnuo se i na istupe predstavnika Srbije na današnjoj sjednici.

 Čuli smo i poređenje Nelsona Mandele s Ratkom Mladićem. To je sramotno i neprihvatljivo  rekao je Lagumdžija.

Dotakao se i pokušaja da se prvi predsjednik BiH rahmetli Alija Izetbegović bez osnova stavlja u isti kontekst s ratnim zločincima.

– Predsjednik Izetbegović nikada nije optužen, ni osuđen, pred bilo kojim međunarodnim sudom, za razliku od Karadžića i Mladića. Njegovo ime se danas zloupotrebljava da bi se iskrivila istina  istaknuo je Lagumdžija. 

"Holokaust, Ruanda, Srebrenica", kazao je on, "iskreno žalimo što nijedan od tih pouka nije puno doprinijela sprečavanju ponavljanja bola, patnje i smrti, sprečavanju nezamislivih razmjera okrutnosti koju jedan čovjek može nanijeti drugom. Iskreno žalimo što ubijanja i dalje traju".

 U našem slučaju, bar, nije oružjem već riječima. Njihovim negiranjem, potpunim nedostatkom kajanja i nespremnošću da se suoče s istinom, otrovnim ispadima koji podstiču buduće nasilje, ubijaju i priliku da se konačno stavi tačka na bolan i užasan period radi zdravih odnosa, povjerenja i saradnje u budućnosti – istaknuo je on. 

Uprkos svemu, i pored svega, iskazao je čvrstu vjeru u "snagu i moć istine potvrđene i sačuvane kroz sudske postupke, u moć odgovornosti, ali najviše u isporuku pravde za počinjene zločine".

 Bez suđenja i presuda, bez preživjelih koji svjedoče o svojim strašnim pričama, zločini bi pali u zaborav, bili umanjeni i izbrisani, nekažnjeni. Ali u našem čvrstom stavu i insistiranju na pravdi, to više nije moguće. To je od posebne važnosti za odgovornost, za upozorenje i za prevenciju.

Ovo Vijeće je bilo inovativno i hrabro u poduzimanju neviđenih koraka koji su promijenili pejzaž međunarodne pravde i omogućili napredak međunarodnog prava kroz opsežnu praksu u oblastima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Nema povratka, niti se može zaustaviti njen napredak. Štaviše, upravo zato što se u ovom trenutku u samom centru gotovo svih pitanja na dnevnom redu Vijeća nalaze masovna kršenja ljudskog života. Žene, djeca i nevini ljudi upiru oči u ovu Sudnicu u nadi za zaštitom, spasom i pravdom. Na vama je teret da ispunite svoje obaveze, svoje obaveze i svoju dužnost, a ne da ih podrivate  poručio je ambasador Lagumdžija.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti