Lagumdžija u UN-u: Deklarativna zalaganja za pravdu su besmislena, sve dok su Karadžić i Mladić "heroji"

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas je u New Yorku raspravljalo o Međunarodnom rezidualnom mehanizmu suda za ratne zločine, odnosno razmatralo je izvještaj tužitelja Sergea Bramertza i sutkinje Graciela Gatti.
Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Zlatko Lagumdžija obratio se ovom prilikom, iskazujući opredijeljenje za pružanje podrške radu Mehanizma.
Naveo je da je Sud Bosne i Hercegovine, prošle i ove godine, imao uspješnu komunikaciju s Mehanizmom u vezi s rješavanjem različitih proceduralnih dilema, dodajući da, pored toga, redovne operativne rasprave i konsultacije između Ureda tužioca Mehanizma i Tužilaštva BiH, kao i stalna pomoć Mehanizma u radu na predmetima, ostaju temelj za osiguranje pravde za sve žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.
– Ovo je posebno važno, ukoliko imamo u vidu da zahtjevi za pomoć iz Bosne i Hercegovine čine 80 posto regionalnih zahtjeva. Zbog zaostataka u predmetima protiv osumnjičenih za koje se zna da borave izvan BiH, i s ciljem uklanjanja proceduralnih prepreka kako bi se oni mogli krivično goniti, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo je zaključak u februaru 2025. godine, kojim opravdava inicijativu Suda BiH da se predmeti ratnih zločina protiv nedostupnih osoba prenesu na države u regionu, ili na države u kojima se te osobe nalaze, u slučaju da njihovo izručenje nije moguće, bez obzira na pravnu kvalifikaciju krivičnog djela, kao jedini mogući način pokretanja i okončanja krivičnih postupaka protiv tih osoba.
Još uvijek čekamo da ti dogovori budu realizirani, s obzirom na to da dosadašnji rezultati u progonu ratnih zločina u nekim zemljama regiona nisu ohrabrujući – kazao je Lagumdžija, prenosi Stav.
U tom smislu, pozdravio je projekat UNDP-a "EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji trenutno provodi aktivnosti s ciljem jačanja regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina između pravosudnih institucija zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se doprinijelo društvenoj koheziji, pomirenju, te dugoročnom miru i stabilnosti u zemljama regiona.
– Ali, potrebno je puno više od praznih uvjeravanja o navodnoj posvećenosti prihvatanju i procesuiranju ovih predmeta da bi se postigla pravda, kao i ojačala regionalna saradnja i pomirenje. Prosto iz razloga što nedostupni osumnjičeni to ostaju s razlogom. Oni su zaštićeni, slavljeni, nagrađeni i počašćeni za zločine koje su počinili u Bosni i Hercegovini; zločini se negiraju, a žrtve i njihove porodice svakodnevno su ponižavane, već 30 godina. Osim toga, negiranje zločina, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca se nastavljaju nesmetano, pa čak i intenziviraju s vremenom – akcentirao je Lagumdžija.
Godišnjice dolaze i prolaze. Neke služe za refleksiju o postignućima, izazovima i napretku, dodao je on.
– Druge, one tmurnije, služe za sjećanje, komemoraciju i odavanje počasti. S dostojanstvom. S poštovanjem. S iskrenošću. Dakle, 30 godina nakon užasnih zločina počinjenih u mojoj zemlji, u ime odvratne ideologije. Hoće li ovo biti jedna takva prilika – pitao je ambasador.
Podsjetio je da današnja sjednica dolazi tačno između dvije bolne godišnjice u Bosni i Hercegovini: 30. godišnjice strašnog zločina u Tuzli, počinjenog 25. maja 1995. godine i 30. godišnjice genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995.
Posebno je istakao slučaj Novaka Đukića, osuđenog za masakr u Tuzli 25. maja 1995. godine, kada je granata ubila 71 osobu, većinom mladih. Đukić je pobjegao u Srbiju, gdje mu se i dalje pruža utočište.
– Srbija odbija da ga izruči. Pravosuđe BiH je nemoćno, jer je pristup osumnjičenima onemogućen. Oni su zaštićeni i nedodirljivi – upozorio je Lagumdžija.
Suočavanje s prošlošću i prihvatanje istine daleko je od stvarnosti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Srbiji, dodao je on.
– Iznova se propuštaju prilike za pomirenje i pružanje iskrene ruke pomirenja. Usvajanje rezolucije koja ima za cilj odati počast žrtvama zločina razmatranih pred MKSJ i MSP trebalo je biti jedna takva prilika za zajedničko djelovanje, a ne sramotna nacionalistička priča i revizija historije.
Umjesto da se toliko trude da od ovih kukavičkih ubica nenaoružanih muškaraca, žena i djece, silovatelja, i uopće ljudskog otpada prave mučenike, trebali bi ulagati u budućnost svoje zemlje i našeg regiona tako što će se konačno osloboditi tereta i naslijeđa prošlih režima i prihvatiti pravdu, istinu i istinsko suočavanje.
Umjesto glasnih apela i molbi u ime osuđenih kriminalaca poput Mladića ili Karadžića, na humanitarnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, trebali bi pokazati čovječnost i savjest prema onima kojima je to zaista potrebno - prema žrtvama i preživjelima ovih monstruma. Predstojeća 30. godišnjica sigurno je prilika za to – akcentirao je Lagumdžija.
Osvrnuo se i na istupe predstavnika Srbije na današnjoj sjednici.
– Čuli smo i poređenje Nelsona Mandele s Ratkom Mladićem. To je sramotno i neprihvatljivo – rekao je Lagumdžija.
Dotakao se i pokušaja da se prvi predsjednik BiH rahmetli Alija Izetbegović bez osnova stavlja u isti kontekst s ratnim zločincima.
– Predsjednik Izetbegović nikada nije optužen, ni osuđen, pred bilo kojim međunarodnim sudom, za razliku od Karadžića i Mladića. Njegovo ime se danas zloupotrebljava da bi se iskrivila istina – istaknuo je Lagumdžija.
"Holokaust, Ruanda, Srebrenica", kazao je on, "iskreno žalimo što nijedan od tih pouka nije puno doprinijela sprečavanju ponavljanja bola, patnje i smrti, sprečavanju nezamislivih razmjera okrutnosti koju jedan čovjek može nanijeti drugom. Iskreno žalimo što ubijanja i dalje traju".
– U našem slučaju, bar, nije oružjem već riječima. Njihovim negiranjem, potpunim nedostatkom kajanja i nespremnošću da se suoče s istinom, otrovnim ispadima koji podstiču buduće nasilje, ubijaju i priliku da se konačno stavi tačka na bolan i užasan period radi zdravih odnosa, povjerenja i saradnje u budućnosti – istaknuo je on.
Uprkos svemu, i pored svega, iskazao je čvrstu vjeru u "snagu i moć istine potvrđene i sačuvane kroz sudske postupke, u moć odgovornosti, ali najviše u isporuku pravde za počinjene zločine".
– Bez suđenja i presuda, bez preživjelih koji svjedoče o svojim strašnim pričama, zločini bi pali u zaborav, bili umanjeni i izbrisani, nekažnjeni. Ali u našem čvrstom stavu i insistiranju na pravdi, to više nije moguće. To je od posebne važnosti za odgovornost, za upozorenje i za prevenciju.
Ovo Vijeće je bilo inovativno i hrabro u poduzimanju neviđenih koraka koji su promijenili pejzaž međunarodne pravde i omogućili napredak međunarodnog prava kroz opsežnu praksu u oblastima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Nema povratka, niti se može zaustaviti njen napredak. Štaviše, upravo zato što se u ovom trenutku u samom centru gotovo svih pitanja na dnevnom redu Vijeća nalaze masovna kršenja ljudskog života. Žene, djeca i nevini ljudi upiru oči u ovu Sudnicu u nadi za zaštitom, spasom i pravdom. Na vama je teret da ispunite svoje obaveze, svoje obaveze i svoju dužnost, a ne da ih podrivate – poručio je ambasador Lagumdžija.
(Preporod.info)