Zavod za javno zdravstvo KS uputilo preporuku vjernicima za sigurno klanje kurbana
Cijeneći značaj i svrhu obreda klanja kurbana za vjernike, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, povodom predstojećeg Kurban-bajrama, objavio je zdravstvene preporuke građanima s ciljem očuvanja zdravlja, zaštite potrošača i okoliša te osiguranja sanitarno-higijenskih i veterinarskih uslova, navedeno je u saopćenju kantonalne pres-službe, prenosi Fena.
Prema preporukama Zavoda, vjernici treba da biraju isključivo zdrave životinje. Nije dozvoljeno zaklati životinju koja nije označena, nije zdrava, tretirana je zabranjenim supstancama ili liječena lijekovima, a nije istekao period karence – minimalnog vremena koje mora proteći nakon posljednje primjene lijeka.
– Još jednom naglašavamo da vjernici ne kupuju i ne kolju životinje bez odgovarajuće veterinarske potvrde o zdravstvenom stanju – apeluju iz Zavoda.
Jedini relevantni dokument koji potvrđuje zdravstveno stanje životinje je veterinarska potvrda od ovlašćene veterinarske stanice ili veterinarske inspekcije. Navedenu potvrdu, na zahtjev vlasnika, izdaju ovlašteni veterinari nadležnih veterinarskih stanica potvrđujući da u mjestu porijekla ili boravka nisu utvrđene zarazne bolesti, da su životinje propisno označene, da su nad životinjama provedene preventivne i dijagnostičke mjere, da životinje nisu liječene ili ako su liječene, da je istekla propisana karencija; da nisu liječene zabranjenim veterinarsko-medicinskim proizvodima, odnosno da nema smetnji za njihov promet i klanje.
Potvrda važi deset dana od dana izdavanja, odnosno od dana produženja valjanosti. Može biti produžena, besplatno, ovjerom veterinara na poleđini uz uslov da zdravstveni status životinja na koje se odnosi nije u međuvremenu promijenjen.
– Vjernike obavještavamo da će se organizirano klanje pod okriljem Islamske zajednice, uključujući imanje Gazi Husrev-begove medrese na Jarčedolima i druge registrovane objekte, obavljati uz nadzor veterinarskih inspektora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, kao i u nekim drugim registrovanim objektima za klanje na području Kantona Sarajevo – navedeno je također.
Mjesto klanja u domaćinstvima treba da bude dobro pripremljeno i higijenski adekvatno, odnosno čisto. Osoblje, pribor i oprema također. Ako osoba ili više njih koje su prisutne imaju neke od simptoma sličnih prehladi i gripi ili ako imaju simptome oboljenja digestivnog sistema (proliv, mučninu, povraćanje), ne bi trebalo uopšte da učestvuju u procesu. Klanje obavlja osoba osposobljena za taj postupak, pažljivo i vodeći računa da ne budu kontaminirani trup i meso.
Nakon obrade trupa i odvajanja jestivih dijelova, meso je potrebno što prije podvrgnuti hlađenju. I ove godine Kurban-bajram dolazi u ljetnom periodu, kad su visoke temperature zraka koje pogoduju brzom razmnožavanju mikroorganizama te meso treba u vrlo kratkom roku prebaciti u neku hladniju prostoriju i tako dodatno zaštititi i od insekata i štetočina te što prije pripremiti za dalju obradu i podjelu.
Tokom obrade i pripreme za podjelu, treba se maksimalno pridržavati higijenskih propisa jer još ima rizika od širenja zaraznih oboljenja koji se mogu prenijeti sekundarnim kontaminiranjem mesa. Potrebno je dobro oprati ruke sapunom i mlakom vodom prije dodirivanja svježeg mesa i nositi zaštitnu masku; meso prvo treba ohladiti na temperaturu do 4 °C pa ga onda pakovati jer se usljed topline mesa i plastične vrećice u kojima se najčešće distribuira, za vrlo kratko vrijeme može desiti promjena u organoleptičkim svojstvima mesa (promjena boje, mirisa a kasnije i ukusa), usljed razvoja mikroorganizama, pa takvo meso može postati zdravstveno neispravno i samim tim neupotrebljivo.
Osim navedenog, i transport te isporuka mesa mogu biti kritične tačke za kontaminaciju: potrebno je u što kraćem periodu i na adekvatan način, po moćnosti u rashlađenim piknik- frižiderima, transportovati meso i isporučiti.
Ako nejestivi organski otpad, koji nastane nakon klanja životinja, nije adekvatno zbrinut, to je veliki javno-zdravstveni problem i opasnost od nastanka i širenja zaraznih oboljenja. Sav taj otpad potrebno je neškodljivo uništiti. Često pojedinci kurbanske ostatke odlažu nepropisno i na različitim mjestima (uz ceste, u i pored kontejnera za smeće), a nerijetko ostave uz riječne tokove i u zonama stroge sanitarne zaštite i vodozaštitne zone. Odlaganje neiskorištenih dijelova kurbana na nepropisan način, odnosno ostavljanje na zemljinoj površini, predstavlja veliku higijensko-epidemiološku opasnost po zdravlje ljudi.
Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku ih treba predati sakupljaču koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu.
U krajnjoj nuždi, zbrinjavanje se može obaviti zakopavanjem duboko u zemlju, i to na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta, poljoprivrednih površina, izvorišta i vodotoka te područja sklonih poplavama. I sama jama treba da bude odgovarajuće dubine i širine (najmanje jedan metar, ovisno o količini otpada), kako bi bili spriječeni kontakt s površinom i raznošenje tog otpada od životinja. Osim toga, preporuka je da nakon odlaganja otpada treba navući sloj zemlje i kreča prije potpunog zatrpavanja vodeći računa da kreč ne dodiruje direktno životinjske dijelove jer se tako usporava proces raspadanja.
Kako bi svi javno-zdravstveni rizici bili svedeni na minimum, neophodno je savjesno i odgovorno pristupiti kompletnom procesu klanja kurbana.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo još jednom apeluje da vjernici poštuju zdravstvene preporuke kako bi obredi Kurban-bajrama protekli u skladu s propisima, uz maksimalnu zaštitu javnog zdravlja, potrošača i okoliša.
(Preporod.info)
