Jevmu – Arefe i tekbiri-tešrik

Arefat je visoravan udaljena petnaestak kilometara od svetog grada Mekke i mjesto središnjega obreda muslimanskog hodočašća (wuquf ili stajanje na 'Arefatu), gdje hodočasnici u ibadetu provode cijeli dan.

Boravak na Arefatu je centralni hadžski obred i glavni sastavni dio obreda hadža.

Sve hadžije, bez obzira ko su i odakle su, 9. dan zul-hidždžeta moraju boraviti na Arefatu. Po nekima, na tom brdu, Brdu spoznaje, susreli su se hazreti Adem i hazreti Hava po izlasku iz Dženneta.

Arefat je mjesto koje 9. zul-hidždžeta pruža sliku – najbližu i najsličniju slici Sudnjeg dana. Naime, nekoliko miliona hadžija u istoj odjeći kao i na Sudnjem danu, u bijelim ihramima, okrenuti su prema Brdu Allahove milosti – Džebeli-rahmetu i cijeli dan spominju, slave, veličaju i dove Svevišnjem Allahu, dž. š., upućuju. Arefat je mjesto na kojem se u jednom danu prouči najviše tekbira, telbija i dova. 

Post Dana Arefata iskupljuje grijehe počinjene u prethodnoj i narednoj godini. Vjerovjesnik, a. s,  je rekao: "Nema nijednog dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od Vatre od Dana Arefata. On se približi i hvali se Svojim melecima: 'Šta žele ovi?'".

Od sabahskog farza na Dan Arefata počinje se s učenjem tekbiri-tešrika. Ovaj tekbir se nastavlja učiti nakon svakog farz-namaza, do iza ikindijskog farza četvrtog dana Kurban-bajrama. Učenje ovog tekbiri-tešrika je vadžib u našem mezhebu.

To znači da trebamo učiti: "Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahil-hamd", poslije svakog farz-namaza –  od Dana Arefata, nakon farza sabah-namaza, pa sve do četvrtog dana Kurban-bajrama, zaključno s ikindija-namazom.

Allahov Poslanik je izrekao svoj poznati govor na Oproštajnom hadžu kad je prije podne stigao na Arefat. Taj oproštajni govor je za muslimane jedna vrsta povelje o univerzalnim obavezama i ljudskim pravima.

Stajanje na Arefatu je kongres bez premca na kojem se okupljaju predstavnici muslimana iz cijeloga svijeta. Na ovome kongresu se upoznaju duše i spajaju srca. Iako su im različiti jezici, boja kože, porijeklo, kultura i geografska područja s kojih dolaze, na Arefatu su im jedinstvena vjerovanja, osjećanja, želje i dove.

Ni u jednom drugom danu Allah ne udaljava Svoje robove dalje od Džehennema kao što to čini na Dan Arefata. Allahov Poslanik je rekao: "Šejtan nikad nije ponižen i potišten, ljut i omalovažen kao što je to na Dan Arefata". 

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice Jevmu- Arefe pada u četvrtak, 5. juna.

(Uprava za vjerske poslove/Preporod.info)