Muftije Kobilica i Hasanović na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici u Danskoj
U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj, u gradu Esbjergu je održana centralna manifestacija "Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici", povodom obilježavanja tridesete godišnjice ovog zločina. Događaj je okupio veliki broj građana, predstavnike institucija, vjerske autoritete i diplomatske predstavnike.
Skupu su se obratili: muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica, muftija zagrebački dr. Aziz-ef. Hasanović, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Danskoj NJ. E. Anesa Kundurović-Miljak, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Haris Zahiragić, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj Muamer-ef. Krdžić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj Rašid-ef. Malagić i gradonačelnik Esbjerga Jesper Frost Rasmussen.
Muftija Senaid-ef. Kobilica je na početku svog obraćanja prenio selame, dove i riječi hvale reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića posvećene aktivnostima na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.
Istakao je da genocid u Srebrenici ne smije ostati samo historijski narativ, već moralna opomena i poziv savjesti cijeloga čovječanstva. Posebno je upozorio da je opasnije od čina genocida društvena ravnodušnost i trijumfalizam.
– Kada se zločini negiraju, žrtve ismijavaju, a zločinci slave kao heroji – ne trpi samo istina već i sama civilizacija. Negiranje genocida nije drugo do produženje nasilja – ono je pokušaj da se ubije i sjećanje, da se izbriše moralna opomena i da se otvore vrata novom zlu. Nedopustivo je da takvi činovi i izjave prođu bez posljedica – kazao je muftija Kobilica.
Muftija Kobilica je naglasio i važnost izgradnje partnerstava među vjerskim zajednicama, akademijama, državama i civilnim društvom kako bi se spriječile buduće tragedije.
– Propustimo li ovu priliku da izaberemo odgovornost umjesto komfora, istinu umjesto relativizacije, pravdu umjesto kalkulacije – mogli bismo jednog dana pred vlastitom djecom ostati nijemi pred zlom koje smo mogli spriječiti – upozorio je on.
U tom kontekstu, posebno je istakao značaj usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, zahvalivši svim državama i pojedincima koji su podržali ovu inicijativu, te je uputio priznanje i stalnoj predstavnici Kraljevine Danske pri UN-u, NJ. E. Christine Markus Lassen, za njen jasan i hrabar istup u Vijeću sigurnosti UN-a početkom maja ove godine.
Muftija zagrebački dr. Aziz-ef. Hasanović istakao je da sjećanje na genocid mora biti etički poziv na odgovornost, budnost i zajedničko djelovanje.
– Genocid počinjen u Srebrenici ostaje rana čovječanstva i moralna opomena budućim generacijama. Njegovo negiranje je nastavak nasilja drugim sredstvima – riječima umjesto oružjem, šutnjom umjesto pravdom – poručio je muftija Hasanović, naglašavajući važnost izgradnje kulture sjećanja kao temelja za pravedniju budućnost.
Posebno se osvrnuo na ulogu Islamske zajednice, koja kroz svoje institucije, imame i džemate, u domovini, domovinskim zemljama i dijaspori, aktivno radi na očuvanju kolektivnog pamćenja, afirmaciji dijaloga i dostojanstva žrtava.
Briga za Srebrenicu posebno je izražena u djelovanju reisul-uleme, koji nas stalno podsjeća da je ovaj genocid postao temeljna tačka kolektivnog identiteta Bošnjaka. U tom duhu, pozvao je vjernike, a posebno Bošnjake u dijaspori, da dostojanstveno svjedoče svoju vjeru, domovinu i narod te da djelima, znanjem i odgovornošću njeguju vrijednosti istine i pravde.
– Domovina se ne voli deklarativno – domovina se voli odgovornošću, znanjem, kulturom i dostojanstvenim predstavljanjem njezine istine – istakao je, zaključujući snažnom porukom da je zaboravljanje genocida ravno genocidu.
Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Danskoj, NJ. E. Anesa Kundurović Miljak, naglasila je važnost očuvanja kolektivne memorije i uloge dijaspore u borbi protiv negiranja genocida te prenijela poruku podrške institucija Bosne i Hercegovine.
Snažna svjedočenja na događaju iznijeli su Muhamed Avdić, preživjeli svjedok genocida, i dr. Ilijaz Pilav, ratni ljekar iz Srebrenice.
Program su moderirali Haris-ef. Hajlovac i Hirma Lješković-Bektaš. Manifestacija je još jednom potvrdila značaj kulture sjećanja i ulogu Islamske zajednice kao temelja očuvanja identiteta, duhovnosti i istine u bošnjačkoj dijaspori.
(Preporod.info)
