Adnan Kapo: Balkan je potreban Evropi, koliko i ona njemu

Direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) Adnan Kapo održao je govor na otvaranju konferencije "IGES 2025: Da li je multipolrani svijet moguć?".

U obraćanju pristunima Kapo je podsjetio na naslov Konferencije te kako bi mnogi poslije današnje konferencije mogli otići s više pitanja, nego odgovora.

– Svjedoci smo procesa pokušaja globalne preraspodjele političke moći i utjecaja. Sile u usponu, prvenstveno Kina, Rusija i Indija, nastoje preoblikovati postojeći međunarodni poredak, dok one koje su ga dominantno kreirale tokom posljednjih trideset godina teže njegovom očuvanju. Posljednji put kada je došlo do promjene globalne ravnoteže snaga devedesetih godina prošlog stoljeća, prostor bivše Jugoslavije platio je visoku cijenu – naveo je Kapo na početku, podsjetivši na riječi bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, da je "arhitektura ovih prostora završena".

Dodao je kako je evidentno da politički centar u regiji, preciznije Beograd, ne misli tako.

Tu nije riječ samo o nepriznavanju nezavisnosti Kosova, već o pokušajima podrivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s kojima Srbija ima uspostavljene diplomatske odnose.

– Premda Beograd formalno prihvata njihovu nezavisnost, konkretne političke aktivnosti upućuju na pokušaje destabilizacije i slabljenja ovih država iznutra, uz korištenje političkih aktera i struktura na koje ima utjecaj. Pod plaštom onoga što se naziva "Srpski svet", uz podršku Moskve, time se potkopava i sigurnost jugoistočnog krila NATO-a i Evropske unije – pojasnio je Kapo.

Prisutne je podsjetio i na to da su današnje tenzije u regionu uglavnom refleksija pomjeranja velikih geopolitičkih priča.

– Zbog toga je ovaj prostor na neki način poput seizmografa koji registruje to trenje, pa bi stoga destabilizacija Balkana uvijek trebala biti signal za pravovremeno djelovanje onima koji su zainteresovani za sigurnost zapadne hemisfere. To i jeste dodatni razlog zašto je potrebno hitno ubrzati njegovu integraciju u euroatlantske strukture. Kako bi nas Evropa bolje razumjela korisno je podsjetiti da ni sama Evropa nije tako davno okončala eru političkih sukoba. Sjetimo se da su ratovi na njenom tlu nekad trajali desetljećima. Posljednji veliki sukob završen je prije tačno 80 godina. Ubrzo potom, 1949. godine, osnovan je NATO, čime su postavljeni temelji današnjeg evropskog sigurnosnog i političkog sistema. Motiv je bio jasan: spriječiti ponavljanje krvavih ratova. Zato nije čudno što se s pravom smatra da je Evropska unija najznačajniji mirovni projekat u modernoj historiji – kazao je Kapo napominjući kako se izgradnja EU nakon Drugog svjetskog rata desila pod snažnim pokroviteljstvom SAD-a.

– Maršalov plan, tada vrijedan više od 12 milijardi američkih dolara, omogućio je oporavak evropskih država i jačanje transatlantskog savezništva. Ova simbioza političke i ekonomske podrške, kao i vojne zaštite, stvorila je temelje evropskog prosperiteta i stabilnosti. Time je i Amerika zadovoljila vlastite interese, dobila nova tržišta i pouzdanog partnera na evropskom kontinentu, s kojim je zajedno balansirala utjecaj moćnog Sovjetskog Saveza – istakao je Kapo.

Također, direktor IGES-a naveo je kako se postavlja pitanje kako je danas moguće brzo integrisati Balkan u EU i spriječiti dalju destabilizaciju regiona.

Iako postoje euroskeptične snage, one su i dalje slabije od onih proevropskih, naveo je.

U tom smislu dobro bi bilo da kooridnirano koristimo vlastite kapacitete, one političke, intelektualne i ekonomske, i zajednički zatražimo odlučnu podršku prijateljskih centara moći.

– Logično pitanje se nameće samo po sebi: "Ako Zapad s lokalnim partnerima ne može stabilizovati Balkan, koji je okružen NATO-om i Evropskom unijom, kako će riješiti pitanje Ukrajine?" To je još jedno pitanje za razmišljanje svima nama. Također je važno naglasiti zašto je Balkan potreban Evropi, onoliko koliko je Evropa potrebna Balkanu? Zbog toga jer nas historija uči važnim lekcijama. Političko 20. stoljeće počelo je atentatom u Sarajevu 1914. godine, a završilo genocidom u Srebrenici 1995. Zar to nije dovoljan podsjetnik da stabilnost Balkana mora biti evropski prioritet? – zaključio je Kapo.

Prisutnima je poručio da sa sigurnošću ne možemo kazati da je svijet multipolaran, ili da će se takav formirati. Neki pak, napominje Kapo, tvrde da je svijet već zakoračio u multipolarnost, dok drugi smatraju da se još nalazimo u fazi pokušaja njegovog formiranja. Ono što znamo sigurno jeste da je svaka promjena poretka u historiji donosila nesreću ovim prostorima.

– Ali ako multipolarnost i postane realnost, lično bih i dalje birao euroatlantsku orijentaciju zato što su nam potrebne progresivne i inkluzivne vrijednosti. Malim državama poput naših potrebna je dominacija principa, a ne moći. Potrebna nam je integracija, a ne testiranje sfera utjecaja na našem prostoru. Potrebni su nam demokratski, a ne autokratski standardi. Vjerujem da naš region ima kapacitete da se priključi porodici razvijenih evropskih država jer i geografski i kulturološki pripadamo Evropi. Što prije to bolje i za Balkan i za Evropu – poručio je na kraju svog govora okupljenim Adnan Kapo, direktor IGES-a.

(Preporod.info)