Zeničani obilježili Dan bijelih traka te odali počast žrtvama Prijedora
U spomen na žrtve Prijedora i okolnih mjesta, tradicionalnim mimohodom gradskim ulicama te prigodnim programom ispred Centralnog spomen-obilježja "Kameni spavač", Pravni fakultet Univerziteta u Zenici nastavio je i ove godine tradiciju obilježavanja Dana bijelih traka, prenosi Fena.
Organizator ove manifestacije u tom gradu bili je Katedra za historiju Pravnog fakulteta UNZE-a, uz učešće Evropskog udruženja studenata prava Zenica (ELSA Zenica) i Asocijacije studenata Pravnog fakulteta UNZE-a, a pridružili su im se i studenti drugih fakulteta tog univerziteta, građani te osnovci i srednjoškolci Zenice.
– Ne tako davno, 31. maja 1992. godine, krenula je stigmatizacija i simbolizacija žrtava prijedorskog genocida. Zenica ima posebnu dužnost – ima posebnu moralnu odgovornost, jer prva raseljena lica iz BiH, koja su ne svojom voljnom, nego bježeći od agresora i genocida, došla u Zenici su upravo bili Prijedorčani. Prijedorčani su utkali svoje kulturne, akademske i druge vrijednosti u sam grad Zenicu. Ovo je minimalno što možemo uraditi da se sjetimo žrtava tog genocida – istakao je u svom obraćanju prof. dr. Ajdin Huseinspahić.
Zločin u Prijedoru, istakao je, prošao je sve faze genocida. Manje je poznato, kazao je, da je svo legalno i legitimno rukovodstvo Opštine Prijedor, 17. janaura 1992. "smaknuto i smijenjeno", a proglašena je Srpska opština Prijedor, u okviru Srpske autonomne oblasti Bosanska krajina.
Druga faza, kazao je, krenula je kroz simbolizaciju, a to su “bijele trake” – 31. maj 1992. godine, kada je naloženo, proglasom preko Radio-Prijedora, nesrpskom življu tog grada da na kuće izvjese bijele čaršafe te na nadlaktice zavežu bijele trake. Po uzoru na "žute trake", kojima su u Drugom svjetskom ratu fašisti naložili obilježavanja Jevreja.
– Stigmatizacija je prisutna i danas, kroz negaciju zločina genocida. Nakon klasifikacije, stigmatizacije i simbolizacije, uslijedila je dehumanizacija, diskriminacija. Nesrbi na području opštine Prijedor vraćani su sa svojih radnih mjesta. I to svi. Od portira do predsjednika Opštinskog suda. Do Nusrete Sivac, sutkinje Opštinskog suda u Prijedoru, do pravobranioca i načelnika Čehajića (Muhamed-op.a.). Načelnik je ubijen, pravobranilac je ubijen, predsjednik Opštinskog suda je ubijen…Farmeri i poljoprivrednici su ubijeni. Nema razlike u tome šta si, ako si protiv fašističke ideologije i za državu BiH – podvukao je Huseinspahić.
Danas, dodao je, proživljavamo posljednju fazu genocida – njegovo poricanje, a koja može biti uvod u novi genocid. Ako zločinci ne shvate i iskreno se pokaju za svoja zlodjela.
Studentica prve godine Pravnog fakulteta UNZE-a Amila Rebihić istakla je kako je vrlo važno obilježavati ovakve historijske trenutke te podizati svijest među ljudima, a pogotovo među mladima.
– Smatram da je veoma važno da svaki dan slušamo ovakve stvari i gledamo dokumentarce, da smo upućeni u svaki detalj. Zato što naša prošlost može da definiše i našu budućnost – kazala je Rebihić.
Današnji skup počeo je intoniranjem državne himne te čitanjem proglasa na Radio-Prijedoru, koji je objavljen 31. maja 1992. godine, a koji je pročitao Rade Mutić.
– Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice. Za Radio-Prijedor, 31. maja 1992. godine, Rade Mutić – glasio je proglas koji je najavio golgotu nesrpskog stanovništva te opštine, koji su masovno odvođeni u logore.
(Preporod.info)
